Nova Istra

105 Ljubica JOSIĆ XVIII. ŠOLJANOVI DANI U ROVINJU izdanjima – Hrvatski portreti te Hrvatska iseljenička lirika (Rim, 1974., prir. Lucijan Kordić) u kojoj su uvrštene i Vidine pjesme. U drugome broju „Hrvatske revije“ 1982. godine prenesen je članak Orfej iz tuđi- ne Marijana Matkovića (objavljen u„Forumu“, br. 9, 1981.) s uvodnom napomenom Uredništva u kojoj se polemizira s nekim Matkovićevim tvrdnjama iznesenima u eseju. U sljedećem se broju „Hrvatske revije“ navodi urednička bilješka iz koje je razvidno da je članak imao velik odjek te se još jednom referira na politički kontekst Vidina boravka u emigraciji. U četvrtome broju 1983. godine objavljen je prilog Viktor Vida: nedoživljena se- damdeseta godišnjica života . U prvome se dijelu članka Uredništvo osvrće na uvršta- vanje Vidina opusa u 139. knjigu edicije Pet stoljeća hrvatske književnosti (zajedno s OlinkomDelorkom i Otonom Šolcem) te se ističe zasluga hrvatskih emigrantskih nastojanja u objavljivanju dijela Vidina stvaralaštva ( Sabrana djela ). U drugomu se dijelu priloga prenosi članak Zdravka Zime (objavljen u „Vjesniku“ 28. kolovoza iste godine) naslovljen Orfej u podzemlju , u kojemu se donosi kratka pjesnikova bio- grafija i bibliografija te se ističe Vidina pjesnička separatnost. U četvrtome broju „Hrvatske revije“ 1984. godine tiskan je prilog Antuna Nizetea Pet stoljeća hrvatske književnosti: u povodu objavljivanja 13. kola Matičine knjižnice u kojemu se uvodno ilustrira priređivačko djelovanje unutar edicije te se osvrće na Vidino uvrštavanje u tu ediciju. Ante Kadić u trećemu broju „Hrvatske revije“ 1987. godine u članku Nekoliko hrvatskih emigrantskih pjesnika u dijelu teksta o Viktoru Vidi posvećuje pozornost pjesnikovu predratnom stvaralaštvu, suradnji u Krležinu „Pečatu“, potom se osvrće na pjesnikov boravak u Italiji, odlazak u prekooceansku emigraciju te na tijek re- cepcije Vidina stvaralaštva. Riječ je o članku koji koncizno ocrtava tijek izdavanja Vidinih djela te pridonosi prevrednovanju nekih mjesta u literaturi o Vidi, koja su obilježena bremenitostima. Jedna od reakcija na Kadićev prilog je članak Krste Spalatina u drugome broju „Hrvatske revije“ 1988. godine, u kojemu autor priloga objašnjava povijesno-politički kontekst „šestgodišnjeg rimskog intermezza“. Mladen Blažeković u članku Kobna mistifikacija Malaparteova vodiča u dvobroju 1-2 za 1991. godinu polemizira s Donatovim tezama iznesenima u „Vjesniku“ 21. travnja 1990., a Vinko Nikolić u drugome broju 1992. godine u bilješci Viktor Vida: da se ne ponavljaju netočnosti upozorava na ponavljanje netočne premise o„dijabolič- noj priči“. U dvobroju 3-4 iste godine Vinko Grubišić objavljuje članak Neki aspekti dvojezičnosti hrvatskih pisaca u egzilu , u kojemu se osvrće na Vidine pjesme napisane na talijanskom i španjolskom jeziku, a u prvome broju iz 1996. godine isti autor u članku Bleiburg u egzilskoj i domovinskoj hrvatskoj književnosti do 1990 . donosi Vidi- nu pjesmu Razbijena vojska . Reference na Vidino stvaralaštvo sadržane su i u članku