Nova Istra

242 KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI Adrian CVITANOVIĆ ke zvjerke koja je skončala na slobodi, prirodnom smrću, Josefa Mengelea,„anđela smrti“ iz Auschwitza, čovjeka odgovornog za smrt stotina tisuća Židova iz svih kra­ jeva Europe, te je odlučio napisati roman o njegovim poslijeratnim južnoameričkim „putešestvijima“. Nestanak Josefa Mengelea objavljen je u Francuskoj 2017. i iste godine osvojio uglednu književnu nagradu „Renaudot“. U međuvremenu je preveden na nekoliko svjetskih jezika, a krajem prošle godine pojavio se i u nas, u prijevodu mladoga pre­ vodelja Tonyja Šercera. Roman je podijeljen u dva dijela: prvi naslovljen Paša te drugi, Štakor. Radnja započinje na prekooceanskome brodu North King koji prevozi europske putnike u argentinsku prijestolnicu Buenos Aires i pred vrata novoga života. Predvečer je 22. lipnja 1949. godine. Iskusnome čitatelju za oko će zapasti taj sitan detalj i možda će se prisjetiti početka jednoga drugog romana velikoga poljskoga piscaWitolda Gom­ browicza, Trans-Atlantik , koji započinje gotovo istim prizorom, s tom razlikom što se radnja zbiva točno deset godina ranije, dakle uoči izbijanja Drugoga svjetskog rata, 1939. godine. Teoretičari zavjera i numerolozi zacijelo bi o toj temi imali štošta reći, ali mi ćemo se ostaviti takvih razglabanja i posvetiti se romanu o kojemu govorimo. Na rečenome je brodu putnik koji se drži podalje od ostalih suputnika i podozrivo, te pogleda punog zebnje, zuri u kopno koje se sve više približava. Saznajemo da je riječ o Helmutu Gregoru, njemačkome državljaninu talijanskoga podrijetla, koji je iz ratom opustošene Europe došao potražiti sreću u argentinskoj prijestolnici. Argen­ tina doživljava svojevrsni ekonomski boom ; Juan Perón i njegova supruga Evita, koje njihovi podanici smatraju nekom vrstom božanstava, izveli su siromašnu zemlju iz dugotrajne krize i ostvaruje procvat prodajući porušenoj Europi sirovine koje su joj nužno potrebne za brz oporavak. Osim trgovine robom i tehnologijom, bračni par Perón bavi se i uvozom jeftine radne snage iz prekomorskih zemalja, a poglavito pri­ hvaća sposobne, stručne i iskusne ljude, koji su se kalili i školovali tijekom netom za­ vršenoga Drugog svjetskog rata. Helmut Gregor jedan je od takvih ljudi. Doznajemo da bi ga u luci trebala čekati veza koja će ga uvesti u život argentinske prijestolnice i olakšati mu prelazak s vrućeg europskoga tla na južnoamerički kontinent. Gospodin Gregor njemački je vojnik, doktor koji je tajnim, štakorskim kanalima pobjegao iz Njemačke u Austriju, pa zatim u Italiju, gdje je dobio lažne isprave i putničku kartu za brod put Buenos Airesa te dva imena koja bi mu prve dane novoga života trebala učiniti lakšima i ugodnijima. Čitatelj potom doznaje da je pravo ime Helmuta Gre­ gora – Josef Mengele. Mengele je netom poslije rata dopao u američko zarobljeništvo ali je, s obzirom na to da nije bio na popisu traženih nacista, pušten te je dvije godine proveo skrivaju­ ći se na njemačkome selu, radeći kao pomoćnik na jednome imanju. U strahu da ne