Nova Istra

296 Maja PROFACA, Zagreb PREDODŽBENI PROSTORI Istraživanja implikacija ovisnosti percipiranog o kognitivnoj i emotivnoj kompo- nenti, koje se mogu razlikovati ne samo među pojedincima već i među skupinama koje pripadaju različitim kulturnim i povijesnim okvirima, ukazale su na značenje društvenog konteksta za razumijevanje opaženog, ali i na opažanje samo. Tako je, istražujući interes modernog društva za psihološka istraživanja pažnje, Jonathan Crary pisao o utjecaju diskurzivnih, normativnih i institucionalnih čimbenika na subjektiviranje, pa onda i na percepciju pojedinca unutar„mnogobrojnih sila i pravi- la koja tvore polje u kojem se javlja percepcija.“ 1 David Howes i Constance Classen, analizirajući povijesna razumijevanja pojedinih osjeta, istraživali su u kojoj se mjeri svim osjetilima „može iskusiti društveno i simbolički smislen svijet“, kao i načine na koje moderno društvo obilježava odjeljivanje osjetilnog života u predviđene prosto- re društveno ga normirajući. 2 Mjesto gdje se ukrštaju osobne i kolektivne slike, slike o sebi i iskustvo s vlada- jućim društvenim imaginarijem, piše Hans Belting, tijelo je koje je sa suvremenim medijima umnogome počelo gubiti osobni predodžbeni prostor. No, kako uključuje kognitivni aparat pojedinca, uvijek postoji filter kojim osobna iskustva i memorija propituju ova značenja i imaginarij. U ikonološkim istraživanjima, piše u Antropologiji slika 3 , često se zanemaruje 1 Jonathan Crary, Techniques of the Observer: On Vision and Modernity in the nineteenth Century , Cambridge: MIT Press, 1992., str. 6. 2 David Howes – Constance Classen, Ways of Sensing: Understanding the Senses in Society , New York: Routledge, 2014. 3 Hans Belting, An Anthropology of Images: Picture, Medium, Body , Princeton: Princeton University Press, 2011.