Nova Istra

289 Vlasta MARKASOVIĆ STUDIJE, OGLEDI I ZAPISCI Intenziviranje religioznosti u njezinu životu poklapa se sa životnom spoznajom, sa suočenošću s prolaznošću. Baka Ruža preuzela je brigu o novoobnovljenom cr- kvenom zvoniku „zbog iznenadno probuđene vjere čiji se izvor i nadahnuće naslu- ćivalo u prolaznosti vremena kada život poput pijeska iz nekog velikog pješčanog sata, svakim danom istječe sve upornije i čini se sve brže, i ništa ga ne može u tome zaustaviti.“ 19 Pobožnost je sastavni dio života dragotinske seoske zajednice, stoga nabožni motivi prožimaju čitavo fabulativno tkivo. Religioznost nije samo konstatirana i deskribirana, nego se pokušava objasniti i njena motivacija i učinci na psihološki portret lika. Najčešće je pobožnost motivirana odgojem i tradicijom sredine, ali i psihološkim uzorocima jer se pojedini likovi utječu vjeri kako bi razriješili unutarnje dvojbe, patnje i žudnje. Vjera u božansko, sakralno, svemoguće često se poistovjećuje s vjerom u čudo- tvorno. Elementi čudesnoga, npr. u sudbini dragotinskoga zvonika, miješaju se u pučkoj pobožnosti s usmenom predajom, a čak i s praznovjerjem:„Nikada, baš nika- da, vrh zvonika – premda na njemu, začudo nije bilo gromobrana – vjerojatno zbog uvjerenja da sveti Ilija zna što čini i svoj bijes i snagu neće dokazivati na božjoj kući – munje nisu dirale, nego su ga poput vragova, koji, kako su govorile seoske babe, svoje kolo vode, po glogovu trnju i kupinama, uvijek na rubovima blagoslovljenog zemljišta groblja, a nikad unutar njegove ograde – zaobilazile i izbjegavale.“ 20 Također, dragotinski vjernici ne žele se, unatoč znatiželji, zadržavati u obnovlje- noj crkvi dok zvonik nije blagoslovljen: „Zvonik u sredini sela još nije bio blagoslovljen, a bez blagoslova nitko u nj i nije želio na dulje vrijeme ulaziti. Uđu na kratko, tek toliko da vide nove darovane slike, oltar i kip Majke Božje . “ 21 Od Djevice Marije očekuje se čudotvorna pomoć. Tako se npr. Franka Đurina zavjetuje Majci Božjoj da joj podari dijete. Od srednjovjekovnoga sakralnog objekta, koji je smješten kao centralni dio na- selja, dragotinska je crkva postala centralni dio simbolične sfere seoske zajednice. Sudbine seljaka reflektiraju se kroz crkvu koja simbolizira postojanost i poštova- nje Žalosne Gospe kao kolektivnoga vjerskog ideala. Važnija kolektivna događa- nja vezana su uz dragotinsku crkvu i vjeru – Božić, Uskrs, kirbaj za Veliku Gospu. Mještani drugih konfesija, poput židovskoga trgovca Vakslera, prilagođavaju se ka- toličkoj sredini. Vaksler i njegovi susjedi, od kojih je jedan Mađar, jedan Nijemac, 19 Isto, str. 25. 20 Isto, str. 28. 21 Isto, str. 432.