Nova Istra

286 STUDIJE, OGLEDI I ZAPISCI Vlasta MARKASOVIĆ poetskim smjerovima: „tradicionalno pučkom i literarno umjetničkom. Pučki je jednostavan, slijedi staru srednjovjekovnu venu, koja se napaja čudesnim marijan- skim motivima i osjećajnim doživljajima, dok je umjetnički zahtjevniji, osoban je i sadržajno izbirljiv, slijedi književne standarde i traži svoje posebnosti.“ 14 Pjesme dragotinskoj Gospi naslanjaju se uglavnom na prvi smjer. Njihova tradicijska potka nalazi se u starim, još litanijskim atribucijama Gospe, u ritmičnosti i pjevnosti, a za hrvatsku književnost i specifičnom povezivanju religioznosti i domoljublja. Romani Adama Rajzla i dragotinska crkva Najnovija su književna djela s motivom dragotinske crkve romani Adama Rajzla Zvonik Eve Šimunove (2008.) i Sjene na mjesečini (2011.). Adam Rajzl rođen je u Dragotinu 11. svibnja 1948. Pjesnik je, pripovjedač i ro- manopisac za djecu i odrasle. Član je DHK. Objavio je zbirku pjesama Odavde do obale (1974.), zbirke priča za djecu Topot bijesnih konja (1983.), Kad su trešnje dozri- jevale (1996.), Izgubljeno zlato (2001.), pjesme i priče Ljubav pod kišobranom (2007.) te mnoga djela za djecu i odrasle u časopisima. Prvi roman za odrasle objavio je 2008., Zvonik Eve Šimunove , a drugi 2011. pod naslovom Sjene na mjesečini . Zvonik Eve Šimunove U naslovu romana Zvonik Eve Šimunove sjedinjeni su religiozni motiv zvonika sa svjetovnim motivom, imenom glavne junakinje i donatorice Eve Šimunove. U tom opsežnom romanu autor donosi kompleksnu sliku Slavonije u razdoblju od 1937. do 1969. godine. Vremenske odrednice radnje romana mogu se povezati s nagovje- štajem Drugoga svjetskog rata u Europi, raspadom prve Jugoslavije, a sežu sve do Hrvatskoga proljeća. Autor prikazuje kako socijalne, političke i ekonomske mijene utječu na život Slavonaca. One zahvaćaju cijelu zemlju, a autor se koncentrira na mikrozajednicu svojega rodnog, malog i zabačenog sela Dragotina u đakovačkom kraju. Premda je malen, Dragotin proživljava sve promjene koje donosi turbulen- tna politika. U njemu se tijekom Drugoga svjetskog rata značajno mijenja nacio- nalna struktura stanovništva odlaskom Židova i Folksdojčera, a završetkom rata dolaskom novih stanovnika na njihova selišta. Stanovništvo Dragotina proživljava i burne ekonomske promjene koje donosi tranzicija u komunizam i socijalizam, pose- bice poreze (tzv. obvezu, nepoštovanje privatnog vlasništva, nepravednu raspodjelu zemlje i sl.). 14 Drago Šimundža, n. dj., str. 343.