Nova Istra

285 Vlasta MARKASOVIĆ STUDIJE, OGLEDI I ZAPISCI Kako je već istaknuto, marijanski kult pratila je od samih početaka i književnost marijanske tematike. S obzirom na interes i opseg motiva, djela o Gospi mogu se razvrstati na ona koja se koncentriraju na biblijske i apokrifne motive Gospina živo- ta, njezin emotivni i duhovni život te na ona koja joj se obraćaju kao patroni odre- đenoga sakralnoga lokaliteta. U drugi primjer pripadaju npr. pjesme Gospi Sinjskoj. Dragotinska Gospa također je opjevana u pučkim i autorskim djelima. U „Gospi Dragotinskoj“ (UPT, Đakovo, 1998.) Ivan Zirdum među poznatim marijanskim pjesmama, poput Peričine „Zdravo Djevo“ iz 1904., navodi teksto- ve nekoliko pjesama upućenih dragotinskoj Gospi: „U Dragotin putujemo“, „Naša Gospa Dragotinska“, „Ko moćna vladarica“, „Dragotinska Gospo“, „Gospi Dragotin- skoj“. Pjesme su navedene bez naznake autorstva. Za pjesmu „Naša Gospa Drago- tinska“ Kata Ivić kao autora navodi vlč. Josipa Ivića. 13 Pjesma je pisana u katrenima s ponavljanjem stihova na početku prvih triju strofa: „Naša Gospa Dragotinska, / Majka vjerna i istinska.“ Pjesma je zahvalnica s motivom Žalosne Gospe („Ona sveta Dolorosa“) i motivom Marijina uznesenja. S obzirom na ritmičnost, vezani stih (osmerac) i rimu (aa bccb), pjesma je očito namijenjena uglazbljivanju i pučkoj pobožnosti. U pjesmi „U Dragotin putujemo“ izmjenjuju se u katrenama osmerci i šesterci. Lirski je subjekt u 1. licu množine, odnosno hodočasnici se obraćaju Gospi tražeći utjehu i zaštitu. Pjesma „Ko moćna vladarica“ oblikovana je u obliku četiri katrena te je narativna. Uporabom pejzažnih motiva locira svetište:„Ti si se nastanila kraj dijskih planina, / Đakovštinu pozvala s malog Dragotina“) i „Slavonski te mirni puk od Vuke do Save / Pohađa s pobožnošću uzdignute glave“. U religijskom motivskom sloju pojavlju- ju se slavno uznesenje, probodeno srce kao referiranje na sedam Gospinih žalosti i Kristove rane. Gospa je apostrofirana te je naglašena njezina zaštitnička uloga i duhovna moć pred zlom. „Dragotinska Gospo“ pisana je dvanaesteračkim katrenima koje prati referens- ki distih „Dragotinska Gospo, Majko Krista Boga, / Primi pozdrav, molbe puka kršćanskoga!“. U ovoj se pjesmi pojavljuju atribucije: Majko Krista Boga i Rajska Djevo. Religiozni i domoljubni motivi i emocije čvrsto su sjedinjeni. Djevica Marija zaštitnica je domovine: „Domovinu našu dragu vazda štiti“. Pjesma „Gospi Dragotinskoj“ također je pisana osmeračkim katrenima, ali bez rime. Iza svake strofe slijedi katren refrena u kojemu se zaziva „Majka sveta Drago- tinska“, koja i ovdje ima zaštitničku ulogu. Prema Dragi Šimundži, hrvatska se marijanska književnost razvija u dvama 13 Isto.