Nova Istra

284 STUDIJE, OGLEDI I ZAPISCI Vlasta MARKASOVIĆ Gospa u likovnim se umjetnostima najčešće prikazuje sa srcem probodenim mačem upravo zbog prve žalosti – Šimunova proročanstva: „A i tebi će samoj mač probosti dušu – da se razotkriju namisli mnogih srdaca! (Lk 2, 35)“. Štovanje Blažene Djevice Marije u Dragotinu povezano je sa slikom pod nazivom Žalosna Gospa. Njezin nastanak u doba biskupovanja Petra Bakića smješta Ivan Zirdum, navodeći da je autor nepoznat, ali ističući sliku kao „najvrjedniju povijesnu znamenitost u dragotinskoj crkvi“. 9 U navedenom radu M. Turkalj i A. Šimičić detaljan je opis arhitektonskih obi- lježja dragotinske Kapele Uznesenja BDM. Autorice ustvrđuju njezino podudara- nje sa sličnim gotičkim slavonskim sakralnim građevinama. O inventaru donose manje podataka. Turkalj i Šimičić pozivaju se na članak Mitra Dragotinca „Marija u našoj sredini“ zbog zanimljivog podatka da se slika Gospe u Dragotinu do 1745. ču- vala u običnoj kući, a tada je prenesena u crkvu Blažene Djevice Marije. 10 Također, autorice navode i podatak da se u knjizi Alexiusa Jordanskog Kurze Beschreibung der Gnadenbilder der seligsten Jungfrau Mutter Gottes Maria iz 1836. uz Dragotinsko svetište navodi podatak o gradnji crkve 1741. i uz to donosi grafika prema slici dra- gotinske Žalosne Gospe. 11 Oba izvora mogla bi voditi zaključku da je slika nastala prije 1745. Mogla bi biti dio spašenog crkvenog inventara iz teško oštećene crkve, ali i novonastala u prvoj polovini 18. stoljeća, pripremljena za razdoblje 50-ih, kada obnovljena crkva već nosi ime Blažene Djevice Marije. Dragotinska je crkva dobila i drugu sliku Gospe 1882./1883. zalaganjem sveće- nika Mate Straca. 12 Dragotinsko marijansko svetište u svjetlu književnosti O razvijenosti marijanskoga kulta na tlu predosmanske srednjovjekovne Slavoni- je govore, među ostalim, i podatci o crkvama kojima je Djevica Marija patron. U Bosansko-đakovačkoj se biskupiji na području Dragotina i Brezne 1332. spominje crkva posvećena Blaženoj Djevici Mariji. Tradicija štovanja Gospe na području dra- gotinske župe nastavlja se osobito nakon što je obnovljena dragotinska crkva u 18. stoljeću posvećena Gospi. 9 Ivan Zirdum, Gospi dragotinskoj , n. dj., str. 18. 10 Mitar Dragotinac,„Marija u našoj sredini“, Vjesnik Biskupije đakovačke , god. 1, br. 5/1948., str. 62. 11 Autorice navode i da je netko rukom godinu 1741. ispravio u 1749. Andreja Šimičić – Margareta Turkalj, n. dj., str. 80. 12 Kata Ivić,„Marijanska svetišta: Ilača i Dragotin“, u: Urbani Šokci: zbornik s međunarodnog okruglog stola , 28. travnja 2006 ., Osijek: MH, Ogranak Osijek – Šokačka grana, 2006., str. 228.

RkJQdWJsaXNoZXIy NjQyNzA=