Nova Istra

283 Vlasta MARKASOVIĆ STUDIJE, OGLEDI I ZAPISCI nepokretnih spomenika Regionalnog zavoda pod reg. brojem 151). Crkvena se unutrašnjost obnavljala 1988., ali je obnavljanje provedeno nestručno, pa je Konzerva- torski odjel u Osijeku 2000. ustvrdio pojavu kapi- larne vlage uslijed koje je došlo do raznih ošteće- nja, a uočena je i pukotina na zapadnom pročelju. Komisija je 2005. obavila još jedan pregled crkve, ustvrdivši promjenu krovišta i načinivši konzerva- torsko-restauratorski elaborat. 8 Čudotvorna slika Žalosne Gospe u Dragotinu Štovanje Žalosne Gospe u svijetu započinje uka- zanjima sv. Brigite Švedske (1302. – 1373.). U jednome od ukazanja Majka Božja objavila joj je pobožnost svojih sedam žalosti, koje ukazuju na Njezine patnje tijekom ovozemaljskoga života opisane u biblijskim prizorima: Šimunovo pro- ročanstvo, Bijeg u Egipat, Isus izgubljen u hramu, Marija susreće Isusa na putu za Kalvariju, Isus umire na križu, Marija prima Isusovo mrtvo tije- lo, Isus položen u grob. Tijekom pobožnosti treba kontemplirati nad patnjama Majke Božje. Blagdan Sedam žalosti Blažene Djevice Marije štuje se 15. rujna, a 1814. proglasio ga je papa Pio VII. Budući da se marijanski kult vezuje uz veći dio crkvene godine, molitve Djevici Mariji različitoga su ugođaja i referiraju se na različite događaje iz Njezina života. Marijanske motive iz molitvi preuzimaju umjetnička djela. U mo- litvama i pjesmama „Ave Maria“, „Angelus“, „Regina Coeli“, „Salve Regina“, „Magni- ficat“, „Stabat Mater“ nadahnuće su često nalazili glazbeni i likovni umjetnici. Za pobožnosti Križnoga puta pjeva se pjesma „Stabat mater dolorosa“ („Stala plačuć tužna mati“), koja je nastala u 13. stoljeću. Već je navedeno da je Brigita Švedska u 14. stoljeću pozvala na pobožnost sedam žalosti, među kojima je i Pietà. Žalosna 8 Andreja Šimičić – Margareta Turkalj,„Kapela Uznesenja Blažene Djevice Marije u Dragotinu“, n. dj., str. 83.