Nova Istra

282 STUDIJE, OGLEDI I ZAPISCI Vlasta MARKASOVIĆ Antuna Josipa Turkovića i dr. 5 Drugi bi razlog mogao biti utjecanje Gospi nakon teških stradanja u osmanskim prodorima prema Beču i završnom razaranju tijekom oslobađanja Slavonije od Osmanlija. U vezu s tim razlozima štovanje slike dra- gotinske Gospe dovodi i Ivan Zirdum: „Nepoznati umjetnik htio je valjda izrazi- ti: kao što je velika žalost obuzela Mariju dok je gledala muku i mrtvo tijelo svoga Sina, isto tako bolno je se dojmilo veliko stradanje njezine djece kršćana zavrijeme truskog zuluma. Od tada se u toj crkvi po- sebno časti Gospa.“ 6 S tom bi se pretpo- stavkom slagala i posveta crkve Žalosnoj Gospi ( Mater Dolorosa ), koja sa svojih sedam žalosti evocira puk na proživljene patnje, ali i na njezinu utjehu, majčinsku zaštitu i suosjećanje. U 19. stoljeću u vizitaciji biskupa Antu- na Mandića 1812. crkva je posvećena Bogu i Blaženoj Djevici Mariji. U popisu crkvenog inventara spominje se i slika Blažene Djevice Marije. U vizitacijama je 1833. spominje i biskup Matija Sučić de Pacser. Prema autoricama Turkalj i Šimičić, „kraj XIX. st. za kapelu Dragotin vrlo je neja- san. Kapela je regotizirana, što je jasno vidljivo“, ali one upozoruju na nepostojanje jasnog izvora koji bi potvrđivao da je to učinio arhitekt Vancaš, inače projektant sarajevske katedrale, koji je obnavljao i đakovačku katedralu na poziv biskupa J. J. Strossmayera. Podatak o Vancašu kao obnovitelju dragotinske crkve 1899. zastu- paju mnogi drugi autori, a autorice navode Gj. Szabu, D. Vukičević-Samaržiju, M. Cepelića i M. Pavića, a tome nizu pridodali bismo i Dragana Damjanovića. 7 Dragotinska je crkva stradala u potresu 13. travnja 1964. te se potom obnavljala, prema fotografijama iz 1965. Nakon toga, kapela Uznesenja Blažene Djevice Marije na dragotinskom groblju registrirana je 1970. kao spomenik kulture (u Registru 5 Drago Šimundža, n. dj., str. 350. 6 Ivan Zirdum, Gospi dragotinskoj , Đakovo: UPT, 1998., str. 18. 7 Dragan Damjanović, „Arhitekt Josip Vancaš (1859. – 1932.)“, Scrinia slavonica , br. 8/2008., str. 174-188, te „Sakralna arhitektura Đakovačke i Srijemske bisupije“, Đakovo , br. 6, 7-8/2005., str. 524-641. Adam Rajzl