Nova Istra

281 Vlasta MARKASOVIĆ STUDIJE, OGLEDI I ZAPISCI arhitektonskom modelu dvovolumenske gotičke 2 crkve tipične za 14. i 15. stoljeće. 3 Do sada su najtemeljitiji prikaz razvoja sak- ralne dragotinske arhitekture i opis današnje dragotinske crkve dale Andreja Šimičić i Marga- reta Turkalj u članku „Kapela Uznesenja Blažene Djevice Marije u Dragotinu“ ( Zbornik Muzeja Đakovštine , br. 8/2007.). Proučivši i usporediv- ši dostupnu povijesnu građu, autorice su rekon- struirale razvoj dragotinske župe, s naglaskom na mijenama dragotinske crkve. Ukratko, pozivajući se na relevantne povijesne izvore, pokazuju da je dragotinska župa, prema popisu slavonskih župa iz 1660., imala drvene crkve sv. Marka i sv. Blaža te kamenu crkvu sv. Ivana. Pri uništenju Dragotina u prodoru Turaka prema Beču dragotinska je crkva oštećena. Biskup Petar Bakić 1702. dobiva Popis Đakovštine, prema kojemu je Dragotin pustoselina, ali s ope- kom zidanom i pokrivenom crkvom. Isti je biskup obnavljao crkvu, iako ne postoji točna godina toga događaja. U to vrijeme crkva već nosi ime Blažene Djevice Mari- je. 4 I ostali izvori iz 18. stoljeća dragotinsku crkvu bilježe pod tim imenom (biskup A. Čolnić 1767.; biskup Matej Krtica naziva je 1776. Crkvom Žalosne Gospe). Može se pretpostaviti, prema navedenim podatcima, da se promjena posvete cr- kve prvobitnome patronu sv. Ivanu u crkvu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji mogla zbiti u 18. stoljeću, što odgovara učestaloj obnovi marijanskih svetišta u 18. stoljeću u Hrvatskoj. Moguće je da je Djevica Marija postala novi patron i zbog podržavanja tradicije marijanskoga kulta u osamnaestostoljetnoj Slavoniji. Podržavanje marijan- ske tradicije u Slavoniji pokazuju pisci 18. stoljeća koji povremeno pišu marijanske tekstove, poput Antuna Josipa Knezovića, Antuna Kanižlića, Marijana Lanosovića, 2 V. P. Gross smatra da se u Slavoniji nalazi mnoštvo tragova romanike u gotičkim crkvama „kad god se javljaju izrazite anomalije u tlocrtu to je znak postojanja ranijih objekata. U tom smislu obećavaju crkve u Dragotinu, Valpovu, S. Đurađu kod Donjeg Miholjca i Srednjem Lipovcu.“ Isto, str. 290. 3 Diana Vukičević-Samaržija,„Gotičke crkve – slaganje iločkih ulomaka“, u: Slavonija, Baranja i Sri- jem: vrela europske civilizacije , Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 27. travnja – 2. kolovoza 2009. (katalog izložbe), sv. 2., Zagreb: Ministarstvo kulture RH – Galerija Klovićevi dvori, 2009., str. 300. 4 Andreja Šimičić – Margareta Turkalj, „Kapela Uznesenja Blažene Djevice Marije u Dragotinu“, Zbornik Muzeja Đakovštine , br. 8/2007., str. 71-90. Prema izvoru: Glasnik Biskupije bosanske i sriemske , god. 24., br. 21/1896., str. 183. Žalosna Gospa, Dragotin