Nova Istra

28 SUVREMENA KNJIŽEVNOST Božica JELUŠIĆ danost, pošten rad i samokritičnost. Nije svaka antologijska, kao grumen zlata u autorskoj kasici. No dobro je znati kako novčić tišine ponekad nedvojbeno vrijedi više od njega. 2016. Božica Jelušić rođena je 16. prosinca 1951. godine u Pitomači (Podravina). Završila studij hrvatskoga i engleskoga jezika. S kraćim studijskim boravcima u Europi i SAD-u, cijeli je radni vijek provela u zavičaju, obnašajući različite poslove i dužnosti u obrazovanju i društvenim djelatnostima. U književnosti se javila 1970. godine. Od tada do danas objavila je 50 naslova poezije i proze u gotovo svim literarnim žanrovima (pjesme, pripovijetke, eseji, feljtoni, putopisi, kritike, književnost za djecu, monografije). Značajniji naslovi: Riječ kao lijepo stablo (pjesme), Kopernikovo poglavlje (pjesme), Libela (pjesme), Flauta u inju (izabrane pjesme), Arielirika (pjesme), Okrhak kontinenta (putopis), Pisanje u vjetar (kolumne), Slovostaj ( izabrani tekstovi ), Pogled stablu (ekološka proza), Znak na zemlji (eseji i portreti), Bakomat (proza za djecu), Ljestve od svile (pjesme za djecu), Od cintora do cybera (kajkavski eseji), Nočna steza (kajkavske pjesme), Štorga (kajkavske pjesme). U povodu godišnjica života i knjževnoga rada (65/45), objavila je petoknjižje Izabranih djela u izdanju„Tonimira“ iz Varaždinskih Toplica. Izbor obuhvaća naslove: Ftič kesnokrič (kajkavske pjesme), Sabrana bjelina (štokavske pjesme), Zelena zemlja (pjesme za djecu), Perom i kistom (eseji) i Sjeverna strana i drugi puti (putopisi). Antologizirana, prevođena, nagrađivana (Galovićeva nagrada, Maslinov vijenac, Pasionska baština, i dr.). Zastupljena u čitankama i lektiri, te 40-ak antologija na stranim jezicima. Sudionica različitih poetskih susreta i festivala, te stručnih skupova o književnosti. Nositeljica Fulbrightove stipendije za književni rad. Prevodi poeziju s engleskoga i njemačkoga jezika (Yeats, Frost, Plath). Osobito područje njezina zanimanja jesu kajkavska književnost i ekologija, čemu je in- tenzivno posvećena posljednja tri desetljeća. Živi i radi u Đurđevcu, te na obnovljenom plemićkom imanju Barnagor u Čepelovcu.