Nova Istra

585 Andrea Zorka KINDA-BERLAKOVIĆ KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI Kao najsnažniji doseg Čenarove poezije autor ističe njegovu „misaonost, filo- zofičnost, poglavito etiku“, što se provlači kao crvena nit kroz sve njegove pjesme. Žanrovski i estetski ova je zbirka produžetak prve zbirke „misi misli“. Ovim dvjema zbirkama zauzeo je Jurica Čenar ulogu utjecajnog pjesnika unutar manjine, ostavio je trajni trag i našao sljedbenike, a to su Franjo Rotter, djelomice Ana Šoretić i Ma- tilda Bölč. Vidmarović se posvećuje i romanopiscu Čenaru. U njegovu, godine 1993. objavlje- nom romanu „Svojemu svoj“, za koji je dobio i prestižnu nagradu „Ignac Horvat“, prvi se put u gradišćanskohrvatskoj književnosti pojavljuje žanr krimi-priče, iako je tema romana rodoljubna te ističe povezanost gradišćanskih Hrvata i Hrvata iz Hrvatske. U posebnom poglavlju Najnovije pjesme Jurice Čenara autor predstavlja Čenaro- ve zasad posljednje pjesme, u „Maruliću“ 2011. objavljene pod naslovom „Gradišće usnilo nas razdvojilo“. Ove pjesme Vidmarović svrstava u treći ciklus Čenarova stva- ralaštva, koji više nije toliko provokativan kao prvi. Pisac, sada suočen s bolešću, iskustvo pretače u stihove. Vidmarović drži da je ovdje riječ „o zreloj poeziji visokih umjetničkih dometa“. Dok je u mladim godinama pjesnik, razumljivo, angažiran hakovac , borben i pun ideala, sada Čenara upoznajemo kao staloženog pedesetogo- dišnjaka, mudroga promatrača okolišnog svijeta te pjesnika „privatnog karaktera“ i obiteljske intimizacije. U zadnjim dvama poglavljima autor Čenara smješta unutar austrijske i suvre- mene hrvatske književnosti. Jurica Čenar nije član Društva austrijskih književnika, nego član Društva hrvatskih književnika. Ipak, član je austrijskoga PEN-Cluba, sa sjedištem u Željeznu, čiji su članovi i neki drugi gradišćanskohrvatski književnici. U Austriji se njegova djela objavljuju uglavnom u hrvatskome tisku, iako je naveden i u trima njemačkim antologijama koje se bave ne-njemačkom književnošću u Austriji. Njegove pjesme objavljene su u osam monografija na njemačkome jeziku, koje su uglavnom vezane za gradišćansku ili višejezičnu tematiku. Pjesme su mu se pojavile i u „Die Presse“, uglednim austrijskim dnevnim novinama. U suvremenoj hrvatskoj književnosti autor Jurici Čenaru daje vrlo važno mjesto, s jedne strane kao predstavniku modernizma i postmodernizma u suvremenoj gra- dišćansko-hrvatskoj književnosti, čije pjesničko djelovanje ima i povijesni značaj za ovu hrvatsku granu, a s druge strane svrstava ga „među stotinjak najboljih hrvatskih pjesnika“, smatrajući ga samosvojnim pjesnikom hrvatskoga modernizma, koji se uz vizualizam i konkretnost ipak skrbi za „tradiciju i privrženost povijesnoj misiji čuvanja materinskoga jezika manjine kojoj pripada“. Njegovo istaknuto mjesto u hrvatskoj književnosti potvrđuje i uvrštavanje u broj- ne antologije u Hrvatskoj tijekom posljednjih dvadesetak godina. Dijelimo pomalo „odvažno“ Vidmarovićevo mišljenje o tomu kako Čenarov literarni izraz „pripada u