Nova Istra

563 Ivan J. BOŠKOVIĆ KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI šićevih rečenica i refleksija/asocijacija imaju potencijal novih studija i eseja i poticaj su na nova i drukčija čitanja prezentirane građe, a čitaju se lako i sa zanimanjem, gotovo poput priče. A zapravo, rečeno sažeto, knjiga i nije do li priča o hrvatskoj književnosti 19. stoljeća i putu koji je morala prijeći kako bi se nacionalno konstitu- irala. Posve razumljivo, u njoj su primjereno mjesto našla velika imena kanonskoga statusa i uloge, ali i niz drugih i manjih, koji su činili životnost i živost njezine slike. U preglednom okviru Brešićeve knjige, razumljivo je, svima nije mogla biti posve- ćena jednaka pozornost. Držim da je to šteta, jer je – višekratno sam zapisivao na marginama knjige tijekom čitanja – bilo podosta razloga da knjiga-pregled nami- jenjena studentima književne kroatistike preraste u povijest hrvatske književnosti sa svim atribucijama koje povijest književnost mora imati. No i ovako, zadržavši jasnu metodološku konzistentnost od početka do samoga kraja i s ogradama kojih se pridržavao prilikom pisanja, Brešićeva Hrvatska književnost 19. stoljeća knjiga je u kojoj hrvatsko književno 19. stoljeće progovara puninom svojih žanrovskih sastav- nica i reljefnošću svojeg sadržaja. Razloživši bremenitu književnu građu pregledno, metodološki i znanstveno uvjerljivo, autor je akribijom vrsnoga književnoga znalca napisao knjigu u kojoj su sve atribucije njegova predanog rada – filološkog, književ- no-povjesničarskog, znanstvenog i kritičarskog – dobile pravu mjeru i osvjetljenje i svrstale ga u red naših ponajboljih književnih povjesničara i znalaca. Unatoč činjeni- ci da će pregledni karakter ove knjige mnogi držati i njezinim ograničenjem, osobno to smatram njezinom prednošću pred knjigama bliskog ili sličnoga karaktera. Stoga s posebnim interesom valja očekivati da autor ispuni na kraju knjige obećano: da napiše knjigu o hrvatskome književnom 20. stoljeću. Za kraj ovoga opisa, najčešće s uporištem u autorovoj kritičkoj refleksiji i stajali- štima, koji ni u ovakvu rasporedu naglasaka nije mogao obuhvatiti sve što hrvatska književnost sadrži u svojoj slici, vrijedi posebno istaknuti grafički izgled knjige, iz- bor slikovnih priloga s naslovnicama knjiga na rubnicama, poglavito ilirsku torbu na naslovnici koja svojim izgledom rječito sugerira o obilju književnoga blaga koje ova nadasve značajna knjiga iznova osvjetljava i ugrađuje u sliku hrvatskoga nacionalnog identiteta. Ivan J. Bošković, Split