Nova Istra

521 Ana DEBELJUH PRILOZI O ZAVIČAJU daju u leno feudalnim obiteljima. U XV. i XVI. st. stanovništvo Šišana 2 desetkova- no je kugama i malarijom, kao i mnoga druga mjesta Puljštine, selo je opustjelo, no za razliku od drugih obližnjih naselja nikada nije posve napušteno. Njegovi žitelji, iako malobrojni, uspjeli su zadržati kontinuitet tradicijske romanske kulture. Služili su se talijanskim dijalektom (istriotskim) i utjecali na grčke i dalmatinske izbjeglice koje su se u Šišan doselile u XVI. st. Po svršetku Drugoga svjetskog rata, Šišan broji oko 1.400 stanovnika, no tu će brojku korjenito smanjiti egzodus koji će uslijediti nakon Pariškoga mirovnog ugovora (1947.) i Londonskog memoranduma (1954.). U rodnomu mjestu ostaje samo stotinjak duša. Danas Šišan broji oko 1.000 stanov- nika, koji pripadaju hrvatskom (većinskom) i talijanskom (manjinskom) narodu, etničkom krugu. Terenska zvučna snimanja provodila sam od siječnja do travnja 2013. u prostori- jama Zajednice Talijana u Šišanu. Kao što sam već napisala, zajednica je osnovana 1947. (a kao Udruga talijanske kulture priznata je i aktivna od 1948.), kad je postala 2 A. Debeljuh, privatna arhiva, Šišan, 2013. (S obzirom na to da je snimljena građa naknadno pre- nijeta u pisani oblik, autorica ih je teksta u pravopisnom pogledu prenijela očito slobodno, što mjestimice može djelovati „nedosljedno”; no, uglavnom ne dirajući u izvorne stihove, urednik je hrvatske njihove prepjeve, usporedivši ih s izvornim predlošcima, lektorski i korektorski prilago- dio, pa makar i „minimalno” ili najnužnije, hrvatskome jeziku i pravopisu. Ur .) Sl.1. Materijali su prikupljeni zahvaljujući žiteljima Šišana (slijeva nadesno): Celestini Grbac (r. 1933.), Antoniji Radeticchio (r. 1932.), Ludovicu Dobranu (r. 1936.) i Mariji Dobran (r. 1938.). Zvučni su zapisi snimljeni u prostorijama Zajednice Talijana u Šišanu, u razdoblju od siječnja do travnja 2013. godine. 2