Nova Istra

512 HRVATI I UKRAJINCI Oleh HIRNYK prerasti u poslanike i misionare zapadne civilizacije prema susjedima na istoku. Tu ulogu prepustimo drugima, moćnijima i utjecajnijima, i zadržimo se na obrani vlas- titih ognjišta i vlastite domovine“, zaključuje Hrvoje Kačić. 113 Možda bi se i ukrajinski filozofi povijesti trebali zamisliti nad pitanjem, koliko je uspješna misija Ukrajine izražena u metafori: „most između Istoka i Zapada“? Kao što znamo, preko mosta prolaze, na njemu se rijetko zaustavljaju i, najvažnije, on ne služi sebi samome, već onome tko preko njega ide. Funkcija „mosta“ u ukrajinskoj povijesti otkriva se kao vječni problem„tranzita“ i prelaznih stadija društva, kojima nema početka ni kraja. Međutim, bilo bi pogrešno zaključiti kako Kačić Hrvatsku izdvaja iz civilizacijskih procesa. U intervjuu iz 1994. g. Kačić skreće pozornost na rast utjecaja takozvane „orto- doksne vertikale“ koja objedinjuje „Grčku, Srbiju, Rumunjsku i ‘majčicu’ Rusiju“. 114 Očigledno je da Rusija opet nalazi načine ostvarenja svoje povijesne misije u „bal- kanskom regionu“. Osim ideje „slavenskoga ujedinjenja“ i mitske teorije o postoja- nju euroazijskog prostora „pravoslavne civilizacije“, ona svakako koristi i ekonomske poluge. „Rusija je ponovno krenula u biznis u nekadašnjoj Jugoslaviji – području koje jest prvi kandidat za integraciju s ostatkom Europe i gdje je dugo prevladavao zapadni utjecaj. Tek američko naoružanje, zračne snage i diplomatski utjecaj dali su Hrvatskoj snagu da se uspješno odvoji od Jugoslavije. [...] Međutim, miris ruskoga novca, izgleda, okrenuo je geopolitiku u nekadašnjoj Jugoslaviji naopačke.“ Na energetskoj konferenciji, održanoj sredinom 2007. u hrvatskoj metropoli Zagrebu, svih je šest nekadašnjih jugoslavenskih republika (plus Grčka, Bugarska, Rumunjska i Albanija), „puzeći otpjevalo“ Putinu: „Dobro došli!“, a on je obznanio slijed novih naftnih i plinskih inicijativa koje su potpuno uništile zapadne napore“, napisat će poznati britanski novinar Edvard Lukas u knjizi„Novi hladni rat“. 115 U to vrijeme Kačić ovako definira mjesto Hrvatske: „U tome kontekstu treba promatrati i položaj Hrvatske, tako da se i u praksi potvrde procjene nedavno preminuloga mađarskoga premijera Antala da su Hrvatska, Turska i Ukrajina stožeri ravnoteže zapadnoeuropskih država za mir u jugoistočnome dijelu Europe.“ 116 U takvoj se, prilično neočekivanoj, koncepciji zrcali povijesni paradoks, naime taj kako narodi koji su stoljećima neprijateljevali u određenom povijesnom trenut- ku postaju dobrim partnerima. Moguće upravo to očekuje Ukrajinu i Hrvatsku u odnosima s Turskom? Možda je baš Turska pozvana postati „mjestom susreta“ ovih 113 Isto, 335. 114 Isto, 423. 115 Е. Лукас, Нова холодна війна. Як Кремль загрожує і Росії і Заходу . (Novi hladni rat. Kako Kremlj prijeti i Rusiji i Zapadu), Темпора, Київ , 2009., 318-319. 116 H. Kačić, U službi Domovine – Croatia rediviva , 423.