Nova Istra

510 HRVATI I UKRAJINCI Oleh HIRNYK Dubrovniku na pragu nove 1992. g., a u pratnji jake europske delegacije, posjećuje poznatu dubrovačku sinagogu, koju smatraju jednom od najstarijih u Europi. Za vrijeme razgledavanja sinagoge, on se zainteresirao za položaj židovske zajednice u gradu i koliko se ona može osjećati sigurnom s obzirom na „antisemitizam hrvat- skoga predsjednika Tuđmana“ i „prisutnost ekstremnih i radikalnih skupina“. 108 Paradoks pitanja bio je u tome što je ono bilo postavljeno u sinagogi, koja je, po- čevši od XV. st., ostala neoštećena u kontinuitetu, a uoči posjete Kouchnera, kame- na fasada sinagoge bila je oštećena topovskom granatom srpskih paravojnih snaga koje su gađale grad s okolnih brda. Pitanjem o antisemitizmu tradicionalno se prati analiza postkolonijalnih procesa u naroda koji su, kako bi prikrile vlastiti antisemi- tizam, imperijalne nacije proglašavale krivima zbog nacionalizma i antisemitizma. Ni Hrvatska ni Ukrajina u tome nisu iznimke. Antifašizam Problemi antifašizma su sljedeći u lancu pitanja koja tradicionalno izviru kako u hrvatskome tako i u ukrajinskome posttotalitarom diskursu. Kačić nema dvojbe glede pozitivnog karaktera antifašističkog pokreta kao otpora nacističkoj totalitar- noj ideologiji na prostoru Zapadne Europe. Snažan antifašizam, kao jedna od formi nacionalno-oslobodilačke borbe Hrvata, postajao je tijekom II. svjetskog rata u Hr- vatskoj, osobito na prostorima Istre i Dalmacije, tj. u hrvatskim zemljama prema ko- jima je Italija stalno imala teritorijalne pretenzije. Ispravno govoreći, samo u kontek- stu Istre i Dalmacije moguće je govoriti o antifašizmu u autentičnom smislu – kao formi otpora talijanskoj desno-radikalnoj totalitarnoj ideologiji Benita Mussolinija. „Pozitivne tekovine antifašizma na našim prostorima mogu se vrednovati jedino ako se prethodno učini distanca od staljinizma odnosno boljševizma“, smatra Kačić. 109 Drugim riječima, „antifašizam“, kako su ga demonstrirali partizani za vrijeme Drugoga svjetskog rata pod vodstvom Josipa Broza Tita, bio je nastavak boljševič- ke totalitarne ideologije i takvoga ga se ne može percipirati pozitivno, niti se smi- je poistovjetiti s antifašističkim pokretom otpora, koji je postojao u Nizozemskoj, Belgiji, Francuskoj itd. U ovome kontekstu treba razumjeti frazu jednoga od ugled- nih hrvatskih pisaca i političara, Vlade Gotovca: „Gore od fašizma može biti samo antifašizam“. 110 Među najbolnijim pitanjima koja se pojavljuju u postkolonijalnim procesima jest ono crkveno-religiozno, posebno naglašeno u hrvatskom kontekstu, gdje je upravo denominacijska razlika postala kategorija koja obilježuje hrvatski 108 Isto, 286-287. 109 Isto, 36. 110 Isto, 38-39.