Nova Istra

502 HRVATI I UKRAJINCI Oleh HIRNYK „ О tuda je“, poentira Thompsonova,„prijevod riječi Rus’ kao ‘Russia’ ( Россия ) vrlo složen i samo ga tako najčešće prevode američki povjesničari“. 82 „Lingvističke neja- snoće“ posebno su izražene u ukrajinskim prijevodima iz engleskih tiskovina, kada su prevoditelji uz ukrajinsku inačicu primorani (ponekad svjesno) navesti izvorni engleski izraz. Kao primjer navodimo ulomak prijevoda knjige Anthonyja D. Smit- ha „The Cultural Foundations of Nations“ (2008.): „Ruski slučaj (the Russian case) imao je, naime, drugačiji karakter. Tamo se vrlo rano pojavilo izrazito samoopre- djeljenje zajednice i počelo njegovanje mnogih ruskih (Russian) mitova, legenda, tradicija i uspomena. Tamo je postojala i velika povezanost s ruskom (Russian) domovinom“. 83 Ako je riječ o ukrajinskim prevoditeljima, izlazeći iz povijesnoga konteksta priče, oni znaju u kojim slučajevima je riječ o „Rus’i“, a u kojima o Rusiji u suvremenu značenju pojma. Ali hrvatski prevoditelj ovu razliku gotovo da ne primjećuje. Na posebne poteškoće nailazimo u prijevodu naziva„Kijevska Rus’/ Київська Русь “, koji naziv Hrvati već tradicionalno prevode kao „Kijevska Rusija“, što bi u doslovnom ukrajinskom prijevodu trebalo zvučati kao „K иївська Росія “. Ponekad čak i angloje- zični autori, svjesni razlike, pojam prevode kao „Kievan Rus ׳ “, a ne „Kievan Russia“. Kao primjer navodimo citat iz Smithove knjige:„Moskovska Rus’ (Russia), izraslina i duhovna sljedbenica Bizanta, vuče podrijetlo od Kijevske Rus’i (Rus ׳ ), feudalne države koju su u IX. stoljeću utemeljili skandinavski vladari Rjurikoviči i slavenski seljaci...“ 84 Zanimljivo je to da sadržaj navedenoga Smithova citata pojednostavnjuje Eva Thompson, naznačujući kako „u početku Moskovija sebe nije nazivala Rusijom (to jest Russia – op. aut. ) ; taj se naziv počeo koristiti u XVII. st., a službeno se ko- ristio u XVIII. st.“, 85 štoviše, „u Moskoviji nije postojala svijest o tomu kako je ona nastavak Kijevske države“. 86 Razumljivo je to zašto je u kontekstu Križanićeve misije spomenuti papinski le- gat Antonio Possevino, posjetivši državu Ivana Groznog, svoj rad nazvao upravo „Moskovia“, jer u XVI. st. ništa nije ukazivalo na zajedništvo te države s Rus’u, koju je tada označivao latinski pojam Ruthenia, kamo je spadala suvremena Ukrajina i Bjelorusija. Ipak, ne toliko pojam Rusija koji je nastao od grčkoga iščitavanja naziva države Rus’, koliko njemu sličan pridjevak „ruski“, zadaje najviše briga prevoditelji- ma neupućenima u posebnosti ruskoga kolonijalizma. Čitajući ukrajinske zapise iz XIV. st., nailazimo na mnoštvo inačica pridjeva „ русский “: руски, Роуски, Русское, 82 Е. Томпсон , 40. 83 Е. Д. Сміт, Культурні основи націй, Темпора, Київ , 2010., 124. 84 Isto. 85 Е. Томпсон, 40-41. 86 Isto, 41.