Nova Istra

500 HRVATI I UKRAJINCI Oleh HIRNYK Jezik U progonstvu hrvatski isusovac piše svoje životno dje- lo „Politika ili Razgovori o vladavini“, 1663. (doslovni prijevod „Politika, ili Rasprave o vladavini“), u kojemu Križanić opisuje tadašnje zakone u Ruskome Carstvu kao „ljudožderske“, te da europski narodi tiraniju „pre- slavnoga carstva“ drže „ne samo uobičajenom, nego i najvećom“. 74 Zanimljivo je to da je ruski filozof Gustav Špet ( Густав Шпет ) izrazio nesvakidašnje zadovoljstvo glede Križanićeva progonstva što dalje od carske viso- sti, jer da je Hrvat utopijskim prognozama o rađanju samobitne Rusije „ponekad prevršio mjeru“. 75 „Malo je vjerojatno to da bi Rusija postala europskom i povela slavenstvo, kao što je to želio Križanić, da je uzela u ob- zir blagonakloni savjet Križanićev“, zaključuje Špet. 76 Međutim, povjesničar S. Solovjev tvrdi kako su upravo Križanićevi „Razgovori o vladavini“ bili udžbenik Petru I. 77 Godine 1665. Križanić završava „Gramatiku slavenskoga jezika“, na kojoj je radio dvadeset godina. Prema njegovu je mišljenju slavenski jezik tijekom povijesti bio pod utjecajem mnogih neslavenskih naroda (Nijemaca, Mađara, Talijana i Turaka). Ipak, najčistiji je slavenski jezik sačuvan među Hrvatima s područja (Ozalj – Ribnik – Dubovac) odakle je podrijetlom autor gramatike. Kako ističe Ivan Golub, Križa- nić nije imao namjeru stvaranja „sveslavenskoga esperanta“, koji bi istisnuo ili zami- jenio neke slavenske jezike (kao što je to bilo u slučaju crkvenoslavenskoga jezika, op. aut. ); „njegov“ je jezik trebao postati sverazumljiv, poput primjerice grčke „koinē“. 78 Poput Ivana Uževića, Križanić je stvarajući „Gramatiku slavenskoga jezika“ uzi- mao kao osnovu upravo ovaj dijalekt (jezik ozaljskoga kruga – trodijalektna ča- kavsko-kajkavsko-štokavska stilizacija), koji je čuo u dijelu svoje male domovine. U ovom smislu između Hrvata i Ukrajinaca postoje određene sličnosti (čak i u vre- menskim okvirima njihovo djelovanje na stvaranju jezika poklapa se), što može biti dodatni argument u korist teze o mogućnosti hrvatskoga utjecaja na nastanak prve 74 Isto, 54. 75 Г. Шпет, „Очерк развития русской философии“, u: Очерки истории русской философии , Из-во Урал. Ун-та, Свердловск, 1991., 237. 76 Isto, str. 238. 77 I. Golub, Križanić , 39. 78 I. Golub, Križanić , 31-32. * Koinē grčki – „zajednički grčki“ popularni je oblik grčkoga jezika koji se razvio u postklasičnom razdoblju. Ivan Golub, Juraj Križanić: Sabrana građa