Nova Istra

499 Oleh HIRNYK HRVATI I UKRAJINCI Napore Križanića u „ekumenskom“ huškanju siromašnih Kozaka točno je ocijenio zapovjednik moskovske voj- ske, knez Aleksej Trubecki koji je, pre- ma tvrdnji Ivana Goluba, bio zadužen za „gušenje ustanka Ukrajinaca“. (Oči- gledno, sukladno nametnutoj ruskoj totalitarnoj interpretaciji, za Goluba je buntovnik bio hetman Ivan Vihovski, a nikako ne njižinski protopop Filimo- nov.) Hrvatskom „rusofilu i ekumenskom vizionaru“ knez je dao neophodne prepo- ruke za nastavak putovanja u Moskvu, kamo je stigao 17. rujna 1659. g. („ Чорна рада / Crni odbor“, na kojem je kozačka raja svrgnula hetmana Vihovskog, održan je 20. rujna 1659. ) i za svaki slučaj predstavio se kao Jurij Biliš Srbin, nudeći rus- kome caru usluge osobnoga historiografa, knjižničara, prevoditelja Biblije i autora nove slavenske gramatike. Od svega ponuđenog dopustili su mu samo sastavljanje gramatike. 71 Nedugo zatim, godine 1661., carskom odlukom i pod još nerazjašnje- nim okolnostima, hrvatski je misionar prognan u Sibir. Ivan Golub nekako nerado pristupa analizi stvarnih okolnosti progonstva, smatrajući ih banalnim nesporazu- mom: „Netko je nešto pitao Križanića, na što je on odgovorio neku nesuvislost“. 72 Između ostalog, u takvu je verziju lako povjerovati jer su u to vrijeme u Moskvi sve strance pomno nadzirali i zaista je bila dovoljna jedna neoprezna riječ da se nađeš ne samo u sibirskoj pustoši nego i na lomači. Puno su slatkorječiviji ruski istraživači. Suvremeni povjesničar filozofije Aleksan- dar Zamaljeev ističe da je sumnju izazvalo prekomjerno Križanićevo zanimanje za pravoslavne bogoslovne traktate (očigledno, tražio je dodatnu građu za svoju„Biblio- theca Schismaticorum Universa“). Kako bi se otkrile prave namjere toga Hrvata, nastavlja Zamaljeev, „pomoglo je i njegovo neiskustvo u konzumiranju jakih pića“. Međutim, kao stranca Križanića nisu spalili, nego su ga kaznili s petnaest godina boravka u Tobolsku, gdje je imao vremena razmišljati „o prevrtljivosti sudbine i rus- koj politici“. 73 dinom slavenskom državom koja je uspjela očuvati slobodu i kojom upravlja vladar slavenskoga podrijetla. 71 I. Golub, 27-28. 72 Isto, 29. 73 А. Замалеев, Летопись русской философии 862-2002 , Летний сад, С.-Петербург, 2003., 53. Spomen-ploča J. Križaniću u Varaždinu