Nova Istra

497 Oleh HIRNYK HRVATI I UKRAJINCI Godine 1658. Križanić napušta Rim i kreće prema Moskvi. Put ga vodi kroz Ukrajinu; nakratko se zausta- vio u gradu Njižin ( Ніжин ), u kući svećenika Maksima Filimonova ( Максим Филимонов ), obožavatelja Mo- skve i jednoga od organizatora ustanka protiv tadašnje- ga hetmana Ivana Vigovskog. 63 Upravo tada se Križanić intelektualno priklanja promoskovskoj koaliciji izdaj- nika, uvjeravajući u svojim zapisima Ukrajince kako je „Malorusiji bolje pripojiti se Moskvi, negoli biti u savezu s Poljskom“. 64 Hrvatski misionar našao se u Ukrajini u vrlo drama- tičnom vremenu, u ukrajinskoj povijesti poznatom kao „Pustoš“. 65 * Najprije, Križanić je stigao u Njižin već na- kon proglašenja Hadjačkoga sporazuma (1658.), koji je prema zamisli jednoga od najobrazovanijih intelektualaca toga doba, Jurija Nemiri- ča, Ukrajinu trebao vratiti u „poznato prirodno stanje“ i tako započeti stvaranje, na osnovi Kraljevine Poljske, Velike kneževine Litavske i Velike kneževine Rutenske, federativne državne zajednice prema europskom uzoru. 66 Nadahnut tim sporazu- 63 Isto, 26; O. Ольжич, Дух руїни , Смололскип, Киїів , 2008., 18. 64 Ivan Golub, 26-27. 65 „Pustoš“ je razdoblje u povijesti Ukrajine koncem XVII. stoljeća. Obilježeno je padom ukrajinske državnosti i pojavom opće krize. Tijekom toga razdoblja Ukrajina je bila podijeljena duž Dnjepra na lijevu i desnu polovicu. Юрій Немирич /Jurij Nemyryč (1612.-1659.) – ukrajinski vlastelin, kapetan, državnik i diplo- mat u vrijeme Hmelnickog. Autor Hadjačkoga sporazuma. Hadjački sporazum (ukr. Гадяцький договір , pol. Unia Hadziacka) je politički sporazum pot- pisan 1658. za vrijeme švedske invazije na Poljsku, između predstavnika Zaporoške Republike, odnosno ukrajinskoga Hetmanata, na čelu s predstavnicima IvanomVihovskim i Jurijem Nemiri- čem, s jedne strane, i političkih predstavnika Poljsko-Litavske Unije, na čelu sa S. Bieniewskim i K. Jewłaszewskim, s druge strane. Najvažnija odredba Hadjačkoga sporazuma bila je uspostavljanje autonomne Velike kneževine Ruske u sklopu federativne državne zajednice – Unija tri naroda. U istoj federativnoj državnoj zajednici Poljaci, Litavci i Ukrajinci (tada poznati kao Rusini) trebali su imati jednaka politička i društvena prava. Konotopska bitka (ukr. Конотопська битва ) je ukrajinsko-ruska vojna bitka između ukrajinske zaporoške vojske pod zapovjedništvom hetmana Ivana Vihovskog i s manjim brojem tatarskih i poljskih saveznika, s jedne strane, i ruske carske vojske predvođene Aleksejem Trubeckim te s manjim brojem rusko-ukrajinskih kozačkih snaga, s druge strane. Bitka je započela 26. lipnja 1659. u današnjoj Sumskoj oblasti, u sjeveroistočnoj Ukrajini, nedugo nakon što je 1658. stvorena ukrajinska Velika kneževina Rutenija u sklopu federativne države – Unija triju naroda. 66 Н. Яковенко, Нарис історії середньовічної та ранньомодерної України / N. Jakovenko, Rasprave o povijesti srednjovjekovne i ranonovovjekovne Ukrajine , Критика, Київ, 2005., 373. Juraj Križanić, Politika