Nova Istra

495 Oleh HIRNYK HRVATI I UKRAJINCI se gotovo obvezatno moralo dogoditi“, a „obrnuti pro- ces tumači se kao katastrofa nezamislivih razmjera“. 54 Očajan zbog toga što Rusija nije uspjela učvrstiti vojnu prisutnost u Srbiji i Bugarskoj (naime, proširiti imperij novim kolonijama), Solovjev to tumači kao pokoru za kolonijalni teror koji je Rusija počinila u Poljskoj. Pri- tom vlastiti „kolonijalni očaj“ krije iza maske antikolo- nijalne kritike. „Nemoguće je i neodgovorno na svojoj zastavi isticati slobodu slavenskih i drugih naroda“, nastavlja Solovjev, „a istovremeno oduzimati nacionalnu slobodu Poljaci- ma, religijsku slobodu unijatima i ruskim raskolnicima, građanska prava Židovima“. 55 Moglo bi se učiniti kako je ovdje sve u redu, ali rekavši o Unijatima „a“ on prešu- ćuje„b“ – njihov nacionalni identitet, izbjegavajući i sam spomen o njemu. 56 Osim toga, želimo li biti do kraja dosljedni glede „nacionalnih grijeha“ Rusije, valja spomenuti pokolj nad unijatskim monasima – bazilijancima, godine 1705., koji je pokolj svojom rukom u Polocku izveo Petar I., zaklavši u crkvi šestoricu monaha. 57 Odnosno, prema Grcima usmjerenu optužbu ruskoga filozofa o poganskom ce- zaropapizmu, prema mišljenju suvremenoga ruskog povjesničara filozofije L. Vasi- lenka, trebalo bi najprije adresirati na samoga cara. Čudno da sin poznatoga ruskog povjesničara Sergeja Solovjeva nije znao za vlastoručno pismo Petra I., gdje stoji ustvrda koja i danas obilježava „europsku“ politiku Rusije:„Europa nam je potrebna samo nekoliko desetaka godina, a kasnije joj možemo okrenuti stražnjicu“. 58 Objavljujući „željeno za stvarno“, Vladimir Solovjev, zahvaljujući svojemu auto- ritetu istaknutoga filozofa, utjecao je (i još uvijek utječe) na predodžbu o prividnoj želji carske Rusije da ustukne pred „autoritetom vaseljenske crkve“, „donoseći mir 54 Е. Томпсон, 63. 55 В. Соловьев, SOLOVJEV, V., 25. 56 І. Ісіченко, Історія Христової Церкви в Україні / Povijest Kristove crkve u Ukrajini, Акта, Харків, 2003., 215. 57 Л. И. Василенко, Введение в русскую религиозную философию / Uvod u rusku religijsku fi- lozofiju, Православный Свято-Тихоновский Богословский институт / Pravoslavni teološki fakultet Sv. Tihona, Moskva, 2006., 121. 58 И. Экономцев, „Национально-религиозный идеал и идея империи в Петровскую эпоху“ / Nacionalno-vjerski ideal i ideja carstva u Petrovo doba u: Homo imago Dei. Miscellanea in honorem Ioannis Golub , Pontificum collegium croaticum sancti Hieronymi, Romae, 1991., 348. Petar I. Aleksejevič Romanov