Nova Istra

483 Oleh HIRNYK HRVATI I UKRAJINCI tom dokumentu, koji se kasnije pokazao krivotvorinom, Danilo Galicki ( Данило Романович Галицький , 1201.-1264.) naziva se „kraljem Hrvatske“. 9 Prema riječima povjesničara Jaroslava Daškevyča ( Яросла́в Рома́нович Дашке́вич , 1926.-2010.), takva neobična titula odgovara predodžbama autorâ XVII. st. o pred- poljskom razdoblju Galicije“. 10 Možemo se prisjetiti vremena Austro-Ugarske Monar- hije, kada su Hrvatska i Galicija pripadale istoj državi, a također i proturječnog filozo- fa-mistika 11 iz Lavova, koji je put započeo u zagrebačkoj gimnaziji i na Filozofskom 1.600 živi u Europi (Ukrajina, Poljska, Litva, Rusija), od nekoliko stotina do nekoliko tisuća u Izraelu, dok male skupine žive u Turskoj, Egiptu i SAD-u. Domicilni su na Krimu. Karaimi kao narod pišu se velikim početnim slovom, a pripadnici vjere, malim, jer mogu biti različitog etnič- kog podrijetla. Karaimski jezik liturgije (i književnosti) je hebrejski. Judaizam su prihvatili još u razdoblju Prvog hrama, a kao posebna religija uobličio se na prijelazu VII. u VIII. stoljeće. Sebe određuju sljedbenicima frakcije saduceja – u suprotnosti s rabinima kao sljedbenicima farizeja. Država Izrael je karaimima dala pravo državljanstva. 9 Я. Дашкевич, Я., Постаті , Піраміда, Львів, 2007., 36. 10 Isto, 47. 11 Riječ je o prof. dr. Gabrielu Kostelnyku (ukr. Гавриїл Костельник ). Rođen je 15. lipnja 1886. u Ruskom Krsturu, danas u Vojvodini, u obitelji Rusina. Ubijen je u Lavovu 20. rujna 1946. Svećenik, pisac, novinar, kršćanski filozof i teolog. Studirao je filozofiju i teologiju na Sveučilištu u Zagrebu, Lavovu i Fribourgu, te doktorirao 1913. Zaređen je iste godine, a nakon Prvoga svjetskog rata pre- selio se u Lavov, gdje je bio profesor teologije i filozofije na Grkokatoličkom bogoslovnom sjeme- ništu (1920.-1928.) i Grkokatoličkoj teološkoj akademiji (1928.-1930.). Uređivao je časopis Nyva (1922.-1932.). U kasnim 1920-im Kostelnyk kritizira politiku latinizacije koju su provodili polj- ski rimokatolički svećenici pod krinkom Unije sa Svetom Stolicom i postaje vodeći predstavnik „istočne“ (protulatinske) orijentacije među grkokatoličkim svećenicima, kojoj je na čelu bio lavov- ski mitropolit Andrej Šepticki. Grkokatolički ordinarijat Lavovske mitropolije naručio je Kostel- Glagoljički grafiti u Katedrali sv. Sofije u Kijevu