Nova Istra

430 STUDIJE, OGLEDI, ZAPISCI Miroslava TUŠEK Trebalo bi veoma mnogo prostora i vremena za osvrt na brojna izlaganja s ovo- ga kongresa. Nasreću, sva su ona objavljena u Zborniku ( Zbornik radova I.-III., 1997.-1999. ). Zbornik je dokument o uspješnom znanstvenom skupu koji će, kako je istaknuto u predgovoru, bez sumnje pomoći novim nastojanjima u proučavanju hrvatskoga jezika i književnosti i u traženju odgovarajućeg mjesta kroatističkoj zna- nosti u domovini i inozemstvu. Sudionici Prvoga hrvatskog kongresa u Puli, u zgusnutom programu od svega tri dana, mogli su prisustvovati i dvjema, za njih organiziranim, kazališnim pred- stavama i predstavljanju nekoliko novih izdanja knjiga, te provesti dan na izletu na Brijunima koji im je, očaravajućom ljepotom, ostao zasigurno nezaboravan, kao i atmosfera i raspoloženje cijelog događanja. Ovaj kongres zapamćen je po bogatu i ispunjenu programu, besprijekornoj or- ganizaciji, gostoljubivosti domaćina i entuzijazmu sudionikâ. Sve to bio je „vjetar u leđa“ okupljanjima koja su uslijedila (do sada je održano šest hrvatskih slavističkih kongresa). Koliki je uspjeh polučio ovaj kongres, svjedoči i činjenica da je akademik Stjepan Damjanović, kao predsjednik i glavni realizator, primio priznanje – odličje predsjednika Republike Hrvatske Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića . U svečanoj atmosferi završnice Prvoga kongresa, u tišini i svetosti franjevačke crkve, zanosno je zazvučao poziv na drugi hrvatski slavistički kongres. Za mjesto održavanja izabran je Osijek, a poziv na taj skup izrekao je, u ime budućih doma- ćina, prof. Stanislav Marijanović. Izrazivši zadovoljstvo odlukom Organizacijskog odbora i prihvaćanjem odluke od svih sudionika Prvoga kongresa, on je, među osta- lim, rekao:„ Osijek je grad koji je oduvijek bio gradom – i tada kada je tri puta uništavan i uvijek ponovno iznovljen, kao feniks iz pepela (...) Gotovo da mu se taj povijesni usud dogodio i po četvrti put u Domovinskom ratu, kada je bio teško uništavan, prijetnjom da bude od agresora okupiran, ali središnji hrvatski grad istočne Slavonije, Baranje i Srijema, ostao je nepokoren grad i – uvijek će biti “. Zaželjevši puno uspjeha budućem kongresu u Osijeku, prof. Marijanović je na kraju, svojim impresivnim načinom, rekao i ovo: „ Do tada nek’ nam bude Mir i Dobro, kao što je zapisano na ovom svetom mjestu – koje želimo da nam sa svojim grančicama donesu vučedolske golubice, jer ćemo se susretati i u Iloku, i u Vukovaru, kod Aljmaške Gospe, i Erduta, kao i u Baranji. “ Tako je i bilo! Do sada su hrvatski slavistički kongresi održani, osim u Puli, u Osije- ku, Zadru, Varaždinu, Rijeci, Vukovaru i Vinkovcima! Rezultati i problemi Za afirmaciju kroatistike nisu, naravno, dovoljni slavistički kongresi, nego treba, iz- među njih, raditi ustrajno i sustavno i na njima, onda, predstaviti rezultate. Unatrag dvadesetak godina, od Prvoga hrvatskog slavističkog kongresa do danas, učinjeni su