Nova Istra

429 Miroslava TUŠEK STUDIJE, OGLEDI, ZAPISCI Miseri iz Italije o anonimnim komedijama XVII. stojeća u Dubrovniku i nekim drugim mjestima srednje Dalmacije; tema Valnee Delbianco bila je recepcija hrvat- ske književnosti XX. stoljeća u Italiji, a Miroslava Kvapila iz Praga – europski kon- tekst hrvatske književnosti. Reinhhard Lauer govorio je o recepciji djela Miroslava Krleže u njemačkom jezičnom području i pohvalio ovoga hrvatskog piscu rekavši kako u njemačkoj književnoj kritici – Krleža uživa veliki ugled kao pisac svjetskog značaja, koji spada u krug takvih korifeja kao Joyce, Döblin, Roth, Musil i Kafka . Jože Pogačnik iz Sovenije imao je temu Zagreb u djelima Andreja Hienga ; Wilfried Pot- thoff iz Francuske – Miroslav Krleža i dekdencija ; Joanna Rapacka – Perspektive poljsko-hrvatskih komparativnih istraživanja ; Milorad Stojević – Katekizam kao žanr u gradišćanskohrvatskoj književnosti ; Krzysztof Wroc ƚ awski – Hrvatska i poljska puč- ka književnost u europskome kontekstu ; Stjepan Blažetin – Béla Horváth prevoditelj Petöfija ; Maria Rita Leto – Hrvatski prijevodi libreta talijanskih opera ... Od domaćih sudionika, znanstvenika, književnika i prevoditelja, u ovoj su sekciji izlagali: Vinko Brešić, Antonija Bogner-Šaban, Vinko Grubišić, Vladimir Horvat, Zvonko Kovač, Ivica Matičević, Pavao Pavličić, Tomislav Sabljak, Mirko Tomaso- vić... Kongres za pamćenje Povijesni Prvi hrvatski slavistički kongres u Puli svima je ostao je u trajnom sjećanju, pa tako i meni koja sam sudjelovala u radu sekcije Europski kontekst hrvatske knji- ževnosti . Kako sam u to vrijeme završila istraživanja u Pragu i Beču, izlagala sam na temu Šenoino praško i bečko razdoblje . Naime, August Šenoa je nekoliko godina živio i stvarao u spomenutim europskim prijestolnicama i objavljivao radove u tamošnjoj periodici. Taj značajan dio njegovog stvaralaštva, od preko stotinjak bibliografskih jedinica, nije bio poznat našoj kulturnoj javnosti. Nakon moga izlaganja, u živoj raspravi, s ponosom se sjećam riječi prof. Vinka Brešića: Naša znanost oskudijeva takvim istraživanjima tipa gđe Tušek , a komplimente mi je uputio i prof. Reinhard Lauer, s Katedre za slavensku filologiju Sveučilišta u Göttingenu. (Cjelokupna gra- đa, kojom sam predstavila rezultate istraživanja, objavljena je, u originalu i u pri- jevodima na hrvatski jezik, u zasebnom, bogato opremljenom izdanju pod naslo- vom – August Šenoa: Nepoznati rani radovi na češkome i njemačkom jeziku , Školska knjiga, Zagreb, 2003.) U diskusiji o A. Šenoi također je tada naglašeno kako ovaj veliki pisac sve do danas nema sabranih djela u potpunom smislu riječi, jer nema spomenute novoistražene građe. Stoga je upućen apel znanstvenim ustanovama i izdavačima da pokrenu aktivnosti oko izdavanja (konačnih) sabranih djela Augusta Šenoe. Sukladno tome, potrebno je dopuniti dosadašnje bibliografije radova ovoga velikana hrvatske književnosti.