Nova Istra

424 STUDIJE, OGLEDI, ZAPISCI Miroslava TUŠEK povijest i sadašnjost, ponajprije kroatističke i slavističke teme, ali se bave i širim komparatističkim područjima uspoređujući najprije kroatistička pitanja s drugim i drugačijim jezičnim i književnim tradicijama. Obljetnica Prvoga slavističkog kon- gresa prigoda je da se podsjetimo na višeznačnost i vrijednosti kojima pridonose okupljanja domaćih i inozemnih znanstvenika koji se bave hrvatskim jezikom i knji- ževnošću – kroatiste, slaviste, filologe i kulturologe. Hrvatski slavistički kongresi, postavši tradicijom, održavaju se svake četvrte godi- ne pod pokroviteljstvom Sabora Republike Hrvatske i Ministarstva prosvjete, kul- ture i športa. U pripremi sudjeluju hrvatske akademske zajednice i kulturne usta- nove, organizira ih Hrvatsko filološko društvo, a za realizaciju su zaduženi organi- zacijski odbori. Kongres održan prije dvadeset godina, prvi je put u povijesti okupio slaviste – znanstvenike koji se bave proučavanjem kroatistike, sa ciljem razmjene iskustava i međusobnog upoznavanja, ali s naglaskom na izlaganja znanstvenih do- sega kroatistike. Odaziv i interes bio je velik. U Puli se tih rujanskih dana 1995. okupilo preko 200 kroatista i slavista; osim domaćih i iz petnaestak zemalja svijeta (Njemačke, Mađarske, Rusije, Italije, Poljske, Bugarske, Češke, Makedonije, Nor- veške, Nizozemske, Rumunjske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Kanade i Japana). Razlozi za odabir mjesta održavanje Prvoga hrvatskog slavističkog kongresa imaju povijesnu pozadinu. Osamostaljenjem 1991. i hrvatskoj se filologiji napokon pružila mogućnost samostalnog djelovanja, koja je ujedno trebala preuzeti i obve- zu suvremenijeg znanstvenog promišljanja kroatističkih pitanja iz širih svjetskih razmjera i šire slavističke perspektive. Već tada se osjećala potreba za pokretanjem znanstvenih manifestacija koje bi zastupale hrvatsku slavistiku, odnosno kroatisti- ku. Kongres se održavao nakon naše povijesne Oluje , kada su oči cijele Hrvatske bile uprte u još okupirano Podunavlje, kada je trebalo hrabro i odgovorno probijati zapreke – nerazumijevanje i nesnalaženje, steći povjerenje i ishoditi potporu odgo- vornih institucija. Te, 1995. godine trebalo je pomno odabirati i mjesto održavanja međunarodnog skupa, koje bi imalo dobre prometne veze i u koje se inozemni gosti neće bojati doći, s obzirom na ratne okolnosti i događaje. Izabrana je Pula – grad, s okolicom, bogatih znamenitosti (i) hrvatske prapovijesti kao i suvremenih kultur- nih događanja. Plenarna izlaganja Prvi hrvatski slavistički kongres započeo je 19. rujna 1995. svečanim otvaranjem u Istarskom narodnom kazalištu – Kazališnoj kući Pula. Pozdravnim govorom skupu se najprije obratio predsjednik Organizacijskog odbora i glavni realizator Kongresa, akademik Stjepan Damjanović. Uslijedili su pozdravni govori izaslanikâ svih država