Nova Istra

406 STUDIJE, OGLEDI, ZAPISCI Žarko PAIĆ način bitka čovjeka, kako tvrdi Jaspers, onda se vjera pojavljuje nasuprot umnome postavljanju bitka kao predmetnosti predmeta. Ona, dakle, predstavlja metafizički dodatak umu. Traganjem za transpredmetnim razumijevanjem bitka razlikuje se bitno od racionalne spoznaje. Kada teolog Paul Tilich izričito tvrdi da nas se „reli- gija tiče“ stoga što od pitanja o transcendenciji ovisi hoćemo li ispuniti svoj smisao života uopće, tada je već unaprijed riječ o odnosu između Boga i čovjeka. Religija ne progovara zapoviješću bez odgovora onoga tko je očajan i ponižen u dostojanstvu osobe. Poziv na beskrajnu ljubav bez uzvrata čini „bit“ religije događajem istinske zajednice onih koji pate. 37 Iz Kierkegaardove egzistencijalne alternative apsolutnoj metafizici zapadnjačke povijesti, otvara se bezuvjetna ljubav spram Drugoga. No, može li se drugost Drugoga još uopće misliti unutar ove teologije događaja ako je subjekt ponavljanja u „biti“ kršćanstva onaj koji više nema vlastito lice u susretu s licem apsolutno Drugoga? A što ako je takav subjekt ostao bez svoje supstancije u nadolazećoj zajednici i postao samo blijedo lice vlastita apsolutnoga zahtjeva za isti- nom? Bog bez bitka ili bitak bez Boga u doba planetarne tehnosfere – to je konačan rezultat „filozofijske vjere“ na ishodu modernosti. U oba slučaja riječ je o raspadu metafizičkoga sklopa povijesti. Strategije njegove obnove ne mogu krenuti dalje bez odgovora na pitanje o subjektu promjene. 3. Zaključak Egzistencijom ne imenujemo samo religiozni pojam subjekta. Kierkegaardov je prob- lem bio u tome što je pokušavao filozofiju osloboditi od prisile uma suspenzijom njezine bitne pretpostavke: da, naime, mišljenje ne može istodobno kazivati bitak i vjerovati u objavu Krista kao njegov temelj. Egzistencija u obratu od onto-teologijske metafizike Zapada mora otuda zauzeti mjesto „biti“ ili esencije. Da bi se to dogodilo, mora se iz temelja promijeniti razumijevanje bitka. Nije u pitanju samo puki preokret unutar Istoga. Kada se mijenja poredak metafizičkoga mišljenja, mijenja se i značenje čitavoga sklopa unutar kojeg ovo mišljenje ima svoje mjesto i vrijeme. No, što je za Kierkegaarda „bit“ egzistencije? Heidegger je to jasno rekao i još jasnije pokazao ka- kav je odnos između rastemeljenja metafizike i njezina utemeljenja u odnosu između Kierkegaarda i Hegela. Radi se o suprotnosti između „ vjerujućega Krista i apsolutne metafizike njemačkoga idealizma .“ 38 „Bit“ egzistencije i subjektivnosti subjekta nije u 37 Paul Tilich, Das neue Sein: Religiöse Reden. 2. Folgen , W. de Gruyter, Berlin, 1987. 38 Martin Heidegger, Die Metaphysik des deutschen Idealismus. Zur erneuten Auslegung von Schelling: Philosophische Untersuchungen über das Wesen der menschlichen Freiheit und die damit zusammen- hängenden Gegenstände (1809.) (1941.) [1991.], GA, Bd. 49, V. Klostermann, Frankfurt/M., 1991., str. 25.