Nova Istra

405 Žarko PAIĆ STUDIJE, OGLEDI, ZAPISCI zike. Ne može se posve napustiti njezino obzorje bitnoga kazivanja o bitku i vre- menu. Razlog zašto je svako napuštanje tek heretički postupak izlaska u neizvje- sno područje kontingencije leži u njezinome jeziku. No, jezik ne bi sam po sebi bio problem da postoji mogućnost mišljenja izvan njegove sudbinske matrice. Tehno- znanosti su još od pokušaja utemeljenja Leibnizove univerzalne semiotike krenule drugim smjerom. Slika se pokazala mentalnom mapom zbilje. Strojno izračunata slika u digitalnome okružju samo je rezultat napuštanja analognoga svijeta u korist onoga koji se zasniva na načelima konstrukcije privida/izgleda virtualne stvarnosti. Događaj ( Ereignis ) stoga nije posljednja riječ teologije. Vrijedi to posebno istaknuti danas u doba oživljavanja različitih „političkih teologija“. Filozofijski pojam primje- ren iskustvu nadolazećega doba tehnosfere označava bitno drukčiji put mišljenja s posljedicama i za vjeru. 34 Zašto nas se „filozofijska vjera“ ne tiče? Tko smo to još „mi“? Najprije, premda je jasno da je Kierkegaard svoj pojam subjekta kao pojedinca univerzalizirao i time mu podario mnogo više od atomizirane jedinke u načelno otvorenome modernom društvu slobode, 35 ipak je njegova misao o susretu licem u lice s Bogom samo na- stavak metafizike subjektivnosti drugim sredstvima. Djelovanje pojedinca može biti posredovana neposrednost Kristova događaja ponavljanja vjere u ponavljanju puta mišljenja s onu stranu ontologije svrhovitosti. Ako više nema „svrhe“ niti „cilja“ u povijesti, preostaje tek osmišljavanje „subjektivne istine“ povijesne budućnosti bez tiranije objektivnosti. Temeljni je paradoks egzistencije u Kierkegaarda ipak samo u tome što je ona nužna da bi transcendencija postala smislom bitka uopće. U slučaju jedinog pravog filozofa egzistencije Karla Jaspersa, jasno je da razdvojenost ova dva područja filozofiranja – bitka kao apsoluta i slobode kao egzistencije – označava traganje za bitkom u smislu svojevrsne beskonačne zadaće filozofije. 36 Egzistencija čovjeka pokazuje da je njegov položaj spram bitka i Boga paradoksalan. Utoliko više što mu je metafizički način razumijevanja urođen, kako bi rekao Heidegger. Ne može se izbjeći pitanje o Bogu kao temelju ili apsolutno drugome načinu postojanja od bitka. Jednako se tako ne može otkloniti pitanje o konačnosti u odnosu na trans- cendenciju takvoga bića. „Filozofijska vjera“ ima smisao samo unutar metafizičke suspenzije uma kao posljednjega suca „subjektivne istine“. Ako je filozofija nužno i 34 Martin Heidegger,„Zur Frage der Bestimmung der Sache des Denkens“, u: Reden und andere Zeug- nisse eines Lebensweges (1910-1976) , GA, sv. 16. V. Klostermann, Frankfurt/M. 2000. str. 620. Vidi o tome: Žarko Paić,„Zagonetka nadolazećega događaja: Između vjere i tehno-znanosti (Heidegger i Deleuze), u: Treća zemlja: Tehnosfera i umjetnost , Litteris, Zagreb, 2014., str. 165-203. 35 Vidi o tome: Abrahim H. Khan, The Actualized Individual , KUD Apokalipsa, Ljubljana, 2013. 36 Karl Jaspers, Philosophie , Springer, Berlin-Göttingen-Heidelberg, 1948. i Karl Jaspers, Vernunft und Existenz : Fünf Vorlesungen , Piper, München, 1960.