Nova Istra

400 STUDIJE, OGLEDI, ZAPISCI Žarko PAIĆ 2. Krist kao filozof? Alternativa u egzistencijalnoj vjeri Ako se Kierkegaardova antifilozofija za suočenje s biti novovjekovnoga svijeta vlada- vine tehnike može nazvati teologijom događaja u suprotnosti spram teleologije bitka , onda je njezin problem u tome što nas želi uvjeriti kako je čitava filozofija kao me- tafizika za nas prošlost. Dodajmo ovome, da se time misli na okamenjenu vječnost jedne simfonije svrhovitosti čiji su tonovi postali predvidljivo dosadni zbog svoje jednoličnosti. Ponavljanje kao ključan pojam„svoje“ ontologije egzistencije može se pokazati alternativom samo pod uvjetom da je riječ o stvaralačkome patosu ponov- noga rođenja. Ponavljanje kao sjećanje odnosi se na prošlost, Ponavljanje kao stvara- nje novoga usmjereno je spram budućnosti. Dva su, dakle, ponavljanja – ontologij- sko i deontologijsko. Pritom treba istaknuti da za Kierkegaarda pojam ponavljanja „jest i ostaje transcendencijom“. 27 U spisu Ponavljanje Constantin Constantius ovim pojmom nastoji pokazati da je etički poziv ono što nadilazi bitak u njegovu naj- dubljem temelju. Filozofija se na taj način dovodi do svoje istinske granice. Ako je mišljenje izvedeno iz uma ( logos ), koje prethodi svakome postupku čovjeka u susretu s Drugime, onda je njegova granica u tome što ne može obuhvatiti nepredmetnost Drugoga nikako drukčije negoli pojmovnim aparatom „subjekta“. Što je za Kierke- gaarda „subjekt“? Odgovor je zadobiven u otklonu od glavne postavke njemačkoga idealizma. To nije pojedinac unutar sustava umno stvorene cjeline svijeta. Naprotiv, riječ je o načinu njegova samobitka kao odnosa spram samoga sebe. Egzistencijom određujemo pojam odlikovanoga odnosa u kojem se pojedinačni čovjek uspostavlja slobodnim tvorcem vlastitoga bitka. Subjekt nije negacija Boga. Pozitivnost njegova samoodređenja proizlazi iz transcendencije ovoga „tu“-bitka. U svakom trenutku njegova života kao duhovnoga bića postoji mogućnost nadilaženja sebe samoga i vlastita svijeta. Mogućnost promjene života iz mogućnosti promjene bitka najveći je misterij kršćanstva i ujedno njegov neizbrisivi događaj za nadolazeće mišljenje. U spisu Zaključni neznanstveni dodatak iz 1846. godine egzistencija se razlučuje od „apstraktnoga mišljenja“ (teorije u formi apsolutnoga znanja). Biti „subjektom“ znači egzistirati u slobodi izvan svođenja čovjeka na znanstveni način njegove „biti“. Stoga je istina nužno „subjektivna“ jer se tiče pojedinca. 28 U pojmu ponavljanja radi 27 Sören Kierkegaard, Repetition and Philosophical Crumbs , Oxford University Press, New York, 2009. str. 5 i 161. Vidi o tome: Arne Gron, „‘Repetition’ and the Concept of Repetition“, Topicos , br. 5/1993., str. 143-159. 28 Martin Heidegger, Die Metaphysik des deutschen Idealismus. Zur erneuten Auslegung von Schelling: Philosophische Untersuchungen über das Wesen der menschlichen Freiheit und die damit zusammen-