Nova Istra

397 Žarko PAIĆ STUDIJE, OGLEDI, ZAPISCI stranu aktualnoga rasporeda političke moći jedino je smisleno praktično rješenje. 21 Nije, dakle, Kierkegaardovo mišljenje apolitično kao takvo. Vitez vjere ispovijeda samo svoju egzistencijalnu odluku. Nikome ne podnositi račun za svoje postupke izvan autonomije subjekta! Nikome ne služiti osim egzistencijalnoj vjeri! Njegova istina skriva se u religioznoj sferi. Kierkegaard je time u glavnome filozofijskome spisu pod pseudonimom Climacusa postavio u pitanje bit modernosti. 22 Prema Heideggeru, egzistencija je temeljna riječ Schellingove filozofije. Iz nje se preusmjeruje bit slobode iz povijesti zapadnjačke metafizike s vrhuncem u njemač- kome idealizmu. 23 Kada se egzistencija misli ontologijski, to već unaprijed znači da je njezin smisao u tome da sloboda ne može imati temelj (bitak kao bitost bića niti bitak kao postajanje, Werden ). Smisao bitka više ne dolazi iz utemeljenja bitka kao ideje u liku pozitivnosti čistoga uma (Kant) ili apsolutnoga znanja (Hegel). Umjesto toga valja krenuti drugim putem mišljenja. Egzistencijom se otvara obzor- je vremena. Moderno shvaćanje nabačaja mogućnosti promjene stanja bitka dolazi iz dimenzije budućnosti. Značenje pojma egzistencije u tom pogledu odnosi se na djelatnost rastemeljenja ideje čistoga uma i apsolutnoga znanja. Heidegger pokazuje da sljedeća značenja pojma egzistencije upućuju na njezinu kontingenciju, neodre- đenost i mogućnost mišljenja fluidne subjektivnosti: (1) existentia kao actualitas ili zbiljnost zbilje; (2) kršćanska dimenzija pojedinačnoga čovjeka u smislu postajanja Kristom (vje- ra – grijeh) kao u Kierkegaarda; (3) samobitak i osobnost iz komunikacije s Drugim u odnosu spram „transcen- dencije“; (4) ekstatičko iz-stajanje u otvorenosti istine bitka; (5) otuda proizlazi metafizičko pitanje o bitosti bića ( idea-eidos-ousia ); (6) pretpostavljeno je da se zbilja čovjeka određuje tim pojmom; (7) subjektivnost – samobitak (autonomija) i (8) otuda metafizika nastavlja s pitanjem o istini bitka. Ono što je ovdje najvažnije jest to da Heidegger ustvrđuje kako je egzistencija u svojem raznolikome značenju određena povijesno iz same biti metafizike. Svako buduće značenje toga pojma utoliko već pretpostavlja jezik podrijetla u razvitku do 21 Vidi o tome: J. Aaron Simmons (ur.), Kierkegaard and Lévinas: Ethics, Politics, and Religion , India- na University Press, Bloomington-Indianapolis, 2008. 22 Vidi o tome: Alastair Hannay, Kierkegaard and Philosophy: Selected Essays , Routledge, London – NewYork, str. 129-130. i Harvie Ferguson, Melancholy and the Critique of Modernity: Kierkegaard’s Religious Psychology , Routledge, London – New York, 1994. 23 Martin Heidegger, Metaphysik des deutschen Idealismus (Schelling) , GA, sv. 49, V. Klostermann, Frankfurt/M., 2006., 2. pregledano izd.