Nova Istra

403 Miodrag KALČIĆ PRILOZI O ZAVIČAJU vensku) prošlost. Uostalom, svakovrsni i sveukupni identitet Pule (ponavljam, samo u prošlom stoljeću promijenila je sedam državnih ustroja!), neshvaćene vremešnosti i nerazumne mladosti, pečat je prošlosti, povijesni biljeg patetike stalnih oscilacija ur- bana stvaranja i rastvaranja, gradnje i razgradnje svakojakih (i stvarnih i lažnih) ur- baniteta, rijetkih međutaka gradskosti, puljskih sjena identitetâ, gušta vlastita hlada. Od mnoštva zaboravljenih puljskih sjena, povijesnih identiteta kulturološkoga (i civilizacijskog) hlada, pozabavit ćemo se samo filmom i kinematografijom, prije svega Filmskim festivalom i puljskim kinima, a uzgred i ostalim kulturnim (i nemi- novno, turističkim) sadržajima povezanima s filmskimmedijem, poglavito njegovim zabavnim i masovnim impetusom. Tri su značajna kulturološko-povijesna čimbeni- ka snažno odredile Pulu kao neizbježno mjesto filma (kinematografije), filmskoga grada: prve filmske snimke iz Hrvatske snimljene su u Puli (28. travnja 1898.), dru- gi stalni kinematograf, kino„Internazionale“ (sedam tjedana nakon riječkoga„ Salone Edison“ ) u Hrvatskoj bio je u Puli (svečano je otvoren i počeo s redovitim prikaziva- njem filmova 3. lipnja 1906.) i, naravno, prvi filmski festival (točnije: jugoslavenska filmska smotra) na ovim prostorima (neizbježno, i šire) organiziran je 1954. godine u Puli, u Areni (tada jedinoj). Društveno, doseljeničko (demografsko), (vojno)političko, kulturno i kinemato- grafsko stanje u ispražnjenoj Puli, pripojenoj matici Hrvatskoj u socijalističkoj Jugo- slaviji, do početka prvoga festivala (smotre),„Revije domaćeg filma“ 1954., složen je, specifičan i nedovoljno istražen fenomen u posve novim socijalnim i socijalističkim uvjetima gradskosti. No, u svakom slučaju, malo bi kome palo na pamet (ma koliko površno, slabo ili uopće ne poznavao međunarodnu ranu festivalsku filmsku po- vijest, socijalističku povijest jugoslavenskoga filma i poslijeratne Pule) zapisati be- zočne bedastoće u katalogu i na službenim internetskim (uvodnim) stranicama 54. Pula Film Festivala te opetovano ponavljati na kasnijim do današnjega, 61. Pulskoga filmskoga festivala:„Jedan od najstarijih filmskih festivala u Europi, Festival igranog filma u Puli, prvi je put održan 1953. godine na inicijativu Marijana Rotara kao smotra međunarodne kinematografije, da bi od 1954. pa sve do raspada Jugoslavije bio njenom najvažnijom filmskom manifestacijom, koju su posjećivali nebrojeni no- vinari i filmski umjetnici iz zemlje i inozemstva, uključujući velikane poput Orsona Wellesa, Sophije Loren, Sama Peckinpaha, Richarda Burtona, Elizabeth Taylor, Yula Brynnera i drugih.“ 3 Kao da se željelo (i želi) podvaliti najobičnije, populističko 3 „Pula – 54 godine dobri duh filma“ (nepotpisani urednički uvodnik), u: Zlatko Vidačković (odg. ur.), Boško Picula (ur.): „54. Pula, 12.-21. 7. 2007.: dobri duh filma, 54. festival igranog filma u Puli”, katalog, Pula Film Festival, Pula 2007., str. 4; http://www.pulafilmfestival.hr/54/hr/index. php?p=list&group=39; http://pulafilmfestival.hr/61-film-festival-in-pula/o-festivalu/