Nova Istra

374 PRILOZI O ZAVIČAJU Bruno DOBRIĆ kome jeziku 139 i komisijski nakladnik časopisa Illustrierte Oesterreichische Riviera- ‑Zeitung (1904.-1906.). Prvi broj ovoga tjednika izašao je s podnaslovom „oglasnik za Pulu“, što ukazuje na glavnu svrhu njegova izdavanja. U početku izlazi neredovito i dijeli se besplatno, no ubrzo se započelo s njegovom prodajom i prikupljanjem pretplate. U uvodniku prvoga broja naslovljenom„Što želimo?“ navodi se da će se list truditi obavještavati čitatelje o svemu što je za njih kao stanovnike Pule zanimljivo. Sadržaj neće činiti samo„suhi oglasi“ – iako se navodi da žele promijeniti postojeću situaciju da se, zbog neizlaženja novina, oglasi priljepljuju na zidove i ograde u gradu – već je cilj uredništva pouzdano izvještavati građane o svemu što ulazi u okvir javnosti. 140 Urednik napominje da će se novine „držati podalje od svake politike“, no nastojat će što vjernije izvještavati o lokalnim novostima, kazalištu, glazbenim izvedbama i dru- gom, a povremeno će „čitateljima kratiti vrijeme“ objavljivanjem„feljtona“ (podliska u kojemu su najčešće objavljivani popularni romani u nastavcima). 141 Pored navedenoga, u listu su objavljivana pisma čitatelja, vijesti vezane za Ratnu mornaricu, vijesti o društvima (npr. o športskom društvu „Turnverein“), program kazališta „Politeama Ciscutti“ i oglasi. Urednik je pozivao „učene čitatelje“ da u rubrici „Glasovi iz publike“ priopće javnosti svoje želje i pritužbe vezane za grad i njegove javne ustanove, komunalne službe i sl. U početku je oko 3/4 lista (6 od 8 str.) – bilo namijenjeno oglasima, a kasnije (1884.-1885.) oglasi su zauzimali tek črtvrtinu lista. Očigledno su izdavača ovoga tjednika u početku troškovi izdavanja primorali da velik prostor namijeni oglašavanju, koje je bilo važan izvor prihoda, no kasnije – možda i zahvaljujući primanju državnih potpora – informativna je uloga lista prevagnula u odnosu na komercijalnu. U uvodniku objavljenom u povodu godišnjice izlaženja urednik postavlja pita- nje – zašto u Puli nema novina koje bi dulje izlazile, već se većina njih ugasi ubrzo nakon početka izlaženja: „ Što je razlog ovome čudnom fenomenu? Zašto tisak – taj slobodan, snažan, vedar širi- koju je posjećivao, gdje ga je „...dobri knjižar Schrinner, duge brade, doseljenik iz Kurhessena“, savjetovao pri odabiru knjiga. Nav. prema: Arambašin, T., n. dj., str. 219. 139 Među Schrinnerovim izdanjima dva su poznata ilustrirana vodiča Pule i Brijuna, objavljena počet- kom XX. stoljeća, ilustrirani albumi i planovi grada te brojne razglednice Pule, koje su i danas vrlo cijenjene. Publikacije Knjižare F. W. Schrinner ističu se visokom grafičkom kvalitetom, brojnim fotografijama i drugim likovnim prilozima te modernom opremom. Ova knjižara-nakladnik u pulsko je nakladništvo uvela visoke grafičke standarde tadašnjeg austrijskoga i njemačkoga naklad- ništva. 140 Pola od 1. 11. 1883., N. 1. 141 Isto.