Nova Istra

372 PRILOZI O ZAVIČAJU Bruno DOBRIĆ skom časopisu objavili su i drugi nastavnici riječke Akademije: J.Wolf i J. Luksch, F. Attlmayer, 123 L. Schallmainer, 124 E. Stahlberger, F. Lauffer, E. Mayer i drugi. Među produktivnijim suradnicima časopisa bili su i E. Gelcich, 125 A. Gareis, J. Heinz, 126 M. Pietruski i drugi. Najzastupljeniji autori radova s područja ocenogra- fije bili su J. Wolf, J. Luksch, E. Stahlberger i W. Kesslitz. 127 Pored spomenutoga E. Gelcicha, kojega hrvatski povjesničari znanosti svrstavaju među hrvatske autore, još su bar tri hrvatska autora surađivala u ovome časopisu: časnici Ivo Benko, 128 Dušan pl. Preradović i Viktor Klobučar. Tijekom prvoga de- setljeća XX. stoljeća D. pl. Preradović 129 je u časopisu objavio dva rada s područja vojno-pomorske povijesti i prikaze knjiga, 130 a V. Klobučar je 1912. god. objavio rad o pomorskome zrakoplovstvu, prvi rad na tome području u cijeloj Monarhiji. 131 Časopis je 1897. god. imao oko 280 pretplatnika; 132 cijena godišta bila je 12 kr. 123 Objavio je povijesnu studiju o Viškoj bitci 1811. god., u MGS, 25(1897),8, str. 533-543. 124 MGS, 19(1891),10, str. 601-603. 125 Eugen Gelcich (1854.-1915.) radio je na Mornaričkoj zvjezdarnici u Puli, nakon toga u Nautičkoj školi u Malom Lošinju. Usp. Dadić, Ž., Povijest egzaktnih znanosti u Hrvata , Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1982., str. 261-266. Autor je brojnih stručnih radova i prikaza o navigaciji u časo- pisu MGS. 126 Mornarički časnik Julius Heinz (1839.-1909.) u časopisu MGS objavio je 21 stručni rad s pod- ručja tehnike. 127 Kesslitz je od 1910. g. analizirao morske mijene i seše na raznim lokacijama u Puli i na 33 postaje na istočnoj obali Jadrana. Analizirani mareografski podaci bili su baza podataka za opisivanje osnovnih značajki plime i oseke na Jadranu. MGS 41 (1914), 12. Usp. Zore-Armanda, M., n. dj., str. 220. 128 Mornarički časnik Ivo Benko von Boinik (1851.-1903.), prvi hrvatski profesionalni astronom, bio je načelnik pulske zvjezdarnice 1884.-1885. i 1893.-1901. Puh, E. (ur.), Zvjezdarnica u Puli ..., n. dj., str. 105-106. Godine 1889. objavio je stručni rad u MGS, 17(1889), 12, str. 755-762. 129 Dušan pl. Preradović (Beč, 1854.-1920.), sin pjesnika Petra Preradovića i otac književnice Paule v. Preradović, nakon školovanja na Mornaričkoj akademiji u Rijeci g. 1874. stupio je u Mornaricu. Od 1889. živio je s obitelji u Puli, gdje je bio u službi. Nakon rata odselio se u Beč. Dobrić, B., Preradović, Dušan, u: Istarska enciklopedija , n. dj., str. 644. OeSta, KA, Marinearchiv, Marinequa- lifikationslisten: Preradović Dušan. 130 To su povijesne studije o iskrcavanju Normana u Dalmaciji 1075. god. u: MGS, 36(1908), 9, str. 874-890. i studija o caru Maksimilijanu II., u: MGS, 30 (1902), str. 679-699. 131 Klobučar, V., Marineflugwesen , Pola, 1912., u: MGS, 40(1912), 7. (objavljeno je i kao separat). Viktor Klobučar (Graz, 1878. – Zagreb, 1965.) po završetku Mornaričke akademije 1896. stupio je u Ratnu mornaricu. Od 1911. bio je pilot i voditelj postaje za ispitivanje hidroaviona u MTO, a tijekom rata zapovjednik pulske zrakoplovne postaje za hidroavione. Navedeni rad bavi se prob- lemom prikladnih terena za slijetanje hidroaviona na našoj obali, pri čemu je autor razvio teoriju o hidrobazama, koja je bila prihvaćena u Mornarici. Klapčić, Z., Polijetanje u nebo : povijest rane avijacije u Hrvatskoj, Pula, 2001., str. 212-3. 132 OeSta, KA, PK/MS, IV 4/4, Beilage zum Akt Nr. 1381.