Nova Istra

91 Božidar PETRAČ, Zagreb ŠOLJAN O VESNI PARUN „ O pjesnikinji, koju s pravom zovemo Cvijetom Zuzorić našega doba, Antun Šoljan izrekao je književni sud koji vrijedi i danas. “ Na književno-znanstvenim kolokvijima u tijeku Dana Antuna Šoljana prvih smo godina s različitih vidova analizirali, tumačili i vrjednovali njegovo književno djelo. Postupno smo proširivali književne pojave i ličnosti koje su s njegovom osobom ili njegovim književnim stvaralaštvom, naraštajno ili kako drukčije imale više ili manje tijesne veze. Godine 2016. odlučili smo progovoriti o Vesni Parun, našoj vrsnoj pjesnikinji, sigurno najvećoj hrvatskoj pjesnikinji 20. stoljeća. Antun Šoljan je u svojim kritičkim tekstovima rijetko mimoilazio književne značajeve, odnosno osobnosti bez kojih hrvatska književnost ne bi bila ono što jest. U tekstovima nije mimoišao ni Vesnu Parun. Šoljan je tri godine, u„Telegramu“, u rubrici Poezija od subote do subote , točnije od 30. travnja 1960. do 7. rujna 1962. kontinuirano pratio sveukupnu poeziju, hrvat- sku i srpsku, te je sabrao svoje kratke kritičke napise i objavio ih je u knjizi Trogo- dišnja kronika poezije hrvatske i srpske 1960-1962 . 1 Bio je svjestan da se u zametku svakoga žurnalističkoga pokušaja nalazi i zametak njegove smrti, odnosno da nje- govi napisi više ne izgledaju onako kako su izgledali u trenutku kada ih je pisao. Njihovu vrijednost doživljuje samo u slici koju njegovi kritički zapisi daju o onom vremenu, dakle isključivo u domeni dokumentarnosti. U Šoljanovim kritikama prevladava odrješiti sud, višeznačna analiza je u drugom planu, prevladava ocjena nad odvagivanjima. No ono što ih ipak povezuje u koherentnu cjelinu moglo bi se označiti kao pozitivno određenje: traženje i ukazivanje na prave vrijednosti. U tom smislu važnije su mu od samih kritika vrijednosti na koje su one upozorile javnost i koje su se potvrdile. Šoljan je prikazao i ocijenio više od dvije stotine knjige poe- 1 A. Šoljan, Trogodišnja kronika poezije hrvatske i srpske 1960-1962 , Naprijed, Zagreb, 1965.