Nova Istra

78 OGLEDI Mirna LIPOVAC – Darko ŽUBRINIĆ hrvatskoj delegaciji koja se uputila u audijenciju papi Lavu XIII. predstavkom Za glagolicu kojom su svjetovnjaci prvi put pred papom tražili zaštitu glagoljice i staro- slavenskoga bogoslužja. Kruna njegova rada bilo je izdavanje knjige Povjestne crte o samostanskom III redu sv. Oca Franje po Dalmaciji, Kvarneru i Istri i poraba glagolice u istoj redodržavi , koja je objavljena 1910. godine u Zadru. Josef Vajs (1865. – 1959.) bio je češki slavist i svećenik, teolog, filolog i bibličar, paleograf, urednik crkvenoslavenskih tekstova, prevoditelj i profesor na Karlovu sveučilištu u Pragu te član Češke akademije znanosti. Usko je surađivao s hrvat- skim slavistima (V. Jagićem) i crkvenom elitom ( J. J. Strossmayerom, A. Mahni- ćem) i dao važan doprinos za ponovno oživljavanje hrvatske glagoljaške liturgije i pjevanja u ranom 20. stoljeću. Od 1901. do 1905. godine boravi u Krku kao tajnik Staroslavenske akademije te neumorno proučava glagoljske rukopise i u tiskari Kurykte objavljuje stručne tekstove. Godine 1905. pod njegovim uredništvom tiska se novo glagoljsko izdanje Parčićeva Rimskog misala . Posljednje izdanje Rimskog misala objavljeno je 1927. godine; nastalo je na temeljima Parčićeva predloška, ali je najvećim dijelom transliterirano latinicom, također u redakciji Josefa Vajsa. Vinko Premuda (1870. – 1944.) istaknuti je hrvatski svećenik, pop glagoljaš i filo- log, rodom iz Baške, gdje je i umro. Prvi je ispravno pročitao tekst Valunske ploče, a otkrio je i bašćanske (ili Premudine) ostriške iz 12. stoljeća, pisane glagoljicom, koji su neko vrijeme bili zagubljeni. Pod pseudonimom Jeremija Bršljanski objavljivao je pjesme, među inim i jednu posvećenu Dragutinu A. Parčiću. Kvirin Klement Bonefačić – Daroslav (1870. – 1957.) bio je biskup splitsko-ma- karski. Za vrijeme službovanja u Krku bio je vrlo aktivan na kulturnom i politič- kom planu te u promicanju glagoljice i njezinoj obrani, što je razvio biskupMahnić. Bio je tajnik Staroslavenske akademije u Krku i nadzornik novootvorene tiskare Kurykta , a od 1900. do 1904. bio je urednikom službenoga lista Krčke biskupije. Jedan je od autora koji su ostavili važne zabilješke o Parčićevu životu i radu u djelu Dragutin A. Parčić , izdanom 1903. u tiskari Kurykta u Krku. Mihovil Bolonić (1911. – 1984.) bio je svećenik i povjesničar. Gimnaziju je završio u Splitu, a teologiju u Ljubljani. Najduže je živio i radio u Krku, i to kao autor- arhivar i tajnik Krčke biskupije. Papin je tajni komornik s naslovom monsinjora i kanonika Stolnoga kaptola u Krku. Napisao je više djela izravno vezanih uz Par- čićev život i rad, poput: Parčićeva tiskara u Glavotoku , O životu i radu Dragutina A.