Nova Istra

128 FILOZOFIJA Žarko PAIĆ uži. U korist iluzije danjega zasljepljenja i noćnoga misterija svjetlosti valja ura- čunati i to što se ovaj novi metropolis više ne zasniva u nekom „objektiviranome duhu“. Njegova je referencijalna točka u monumentalnosti izvedbe, bez obzira je li riječ o horizontalama Las Vegasa ili vertikalama Dubaija. Što je ovdje veličajno ne dolazi iz bîti umjetnosti kao u Grka. Tada je hram u gradu imao značajke posvete bogovima onoga što je polis činilo naizgled paradoksalno zatvorenim prostorom otvorenosti slobode, jednakosti i prijateljstva ( philia ). Posve suprotno, veličina sada postaje simbolički predstavljena imitacijom i parodijom povijesti jer novac može preobraziti formu života, a kapital iz ništavila i pustoši može načiniti čudo nad čudima. Arhitektura tornjeva-blizanaca ( twins ) u New Yorku bila je u tom pogle- du ogledan primjer nove artikulacije moći u ekonomiji-politici-kulturi. Granice su arhitektonskoga„simbolizma“ Las Vegasa, pak, u tome što znak kao ornament pre- staje isijavati svoju moć fascinacije promatrača onog trenutka kada više nema tran- scendentalnoga izvora na kojem se napaja – kapitala u formi simulacije zbiljskoga. Iluzija je nužna čak i pod uvjetom da se zna kako se proizvodi njezin učinak. Samo je utoliko ova arhitektura ideologijski znak znakova globalnoga„društva spektakla“ jer se njezina moć začaravanja podudara s vjerom u iluziju. Putniče, kada uđeš u Las Vegas, ostavi svaku nadu da si igdje drugdje osim u najstvarnijem od svih svjetova! Ovaj reality-show arhitekturu preobražava stoga u simulaciju događaja. Venturi i surad- nici dobro su zapazili da se pogled promatrača na oblike i njihove promjene mijenja u opažanju brzine prolaza kroz mrežu avenija. U toj svekolikoj vladavini slike kao znaka nad procesom ili formom arhitektura postaje medijski događaj imitacije i parodije „velike povijesti“. 33 No, kakvo je novo značenje ornamenta u povratku arhitekture dekoraciji? Ven- turijeva se analiza još iz prethodne knjige o složenosti i kontradikciji vodi razli- kom u semiotičkoj teoriji između denotacije i konotacije. Pritom se kao posljednja razina označavanja arhitekture uzima ekspresija u smislu riječi širem od onoga čemu taj izraz smjera u književnosti. Denotativno je značenje ornamenta u arhi- tekturi Las Vegasa svagda ono koje se odnosi na specifično ili partikularno mjesto u američkoj popularnoj kulturi (kauboji, indijanski poglavice, patka, strip-likovi itd.). Konotacija se, pak, odnosi na pokušaj da se arhitektonskome objektu podari univerzalno značenje. To je sublimna točka koja ekspresivni ornament preobražava u simbolički događaj. Znak se otuda svagda upisuje u komunikacijski proces kao odnos singularnosti-kontingencije i nekovrsnoga nadomjesnoga referencijalnoga okvira koji američku kulturu uzdiže na tron vodeće globalne civilizacije. Netko će s visoka reći da je ornament u Las Vegasu pseudo-ornament. Zašto? Jednostavno 33 Robert Venturi, Denise Scott Brown i Steven Izenour, isto, str. 87.