Nova Istra

115 Žarko PAIĆ FILOZOFIJA automobil nije više stvar prestiža, već individualizirani objekt komunikacije izme- đu različitih prostora koje se sve brže prelazi. Autoputovi pritom imaju funkciju fluidne mreže događaja. Američki je „stil života“ ( lifestyle ) uvjerljiv dokaz ove težnje za dosezanjem„beskonačne brzine“, jer se još i danas identitet umjesto osobne iska- znice određuje posjedovanjem vozačke isprave. U kakvoj su svezi tehničko subjek- tiviranje s pomoću automobila u suvremenome svijetu i ponovno razotkriće pusti- nje? Za mjerodavnoga svjedoka u pomoć iznova prizovimo Jeana Baudrillarda. U eseju/putopisu Amerika (Amérique) iz 1986. godine stoji i sljedeći zapis: „Sučeljen s pustinjom, čovjek propituje sebe: priroda i kultura tu su ne- razdruživo povezane, i na vidjelo dolazi jedna drukčija poezija, ovaj put gotovo nesvjesna sebe same, moglo bi se reći prirođena, čiji zapis ponire u najtajnovitija otajstva samog čina stvaranja, u simbiozi u kojoj iz pusti- nje postupno nastaje čovjek i iz čovjeka pustinja, i u kojoj se oni otkrivaju samo jedno preko drugoga.“ 13 Baudrillardovo meditiranje o odnosu čovjeka i pustinje upućuje na ono „treće“. Nemoguć je susret između dvoje, pustinje i civilizacije, bez posredovanja. Mediji koji to omogućuju dvoznačne su „prirode“: (1) tehničko-tehnološki i (2) društve- no-kulturalni. Mreža autoputova kroz Ameriku od Los Angelesa do Las Vegasa i dalje kroz Arizonu upravo su taj medijski sustav tehnosfere i života koji omogu- ćuje susret s pustinjom. Ona je istodobno prirodni i neljudski krajolik, posljednja granica iza koje slijedi golemo prostranstvo oceana, ali i metafizička točka između bitka i ništavila. Govoreći jezikom suvremene filozofije na tragu Gillesa Deleu- za i Felixa Guattarija, pustinja predstavlja singularnost događaja . U tom se pojmu stječu različita iskustva vremena i prostora. Za razliku od Heideggera i Derride, primjerice, Deleuze će osobito ustrajati na objašnjenju da događaj ima značajke kontingentnoga kaosa: „Velika piramida jest događaj, njezino trajanje u periodu od jednoga sata, trideset minuta, pet minuta... bljesak prirode, Boga, ili Božji po- gled. Koji su uvjeti koji događaj čine mogućim? Događaji su proizvedeni u kaosu, u kaotičnome mnoštvu, ali samo pod uvjetom da u tome inter- venira neka vrsta zaslona.“ 14 Nije nam ovdje zadaća tumačenje ni Baudrillarda niti Deleuza o mračnome i zagonetnome pojmu događaja. Ako je pustinja upravo bliska pojmu događaja kao 13 Jean Baudrillard, Amérique , str. 74. 14 Gilles Deleuze, Le pli: Leibniz et le Baroque , Minuit, Pariz, 1988., str. 103. Vidi o tome: François Zourabichvili, Deleuze. Une philosophie de l’événement , P.U.F., Pariz, 1994., str. 18-24.