113 Josip ŠIKLIĆ OGLEDI: akademik JOSIP BRATULIĆ ga kola Istre kroz stoljeća: Josip Voltić, Bečka pisma i Ričoslovnik, dakako pod uredništvom Josipa Bratulića. Voltić je prikupio deset tobožnjih pisama u kojima komentira društvenu zbilju i moral intelektualnih i vladajućih činovničkih slojeva Beča i Austrije. Zato je došao na loš glas kod austrijskih vlasti koje su ga proganjale i zatvarale. Bio je pristaša liberalnih ideja svojega doba, iznosio je prosvjetiteljska uvjerenje i kritizirao bečku birokraciju jozefinskoga vremena. Prema najboljoj tradiciji prosvjetiteljstva, nudi savjete, istodobno znajući da su to samo naivne tlapnje. Djelo je dotad u nas bilo potpuno nepoznato. Najpoznatije i najvažnije Voltićevo djelo je trojezični Ričoslovnik s dodatkom – gramatikom„ilirskoga“ jezika. Rječnik je sastavio za potrebe podučavanja hrvatskoga jezika, prikupivši sedamnaest tisuća riječi. Voltićeva je gramatika prva u nizu gramatika hrvatskoga jezika objavljenih u 19. st., a s druge je strane Voltić posljednji dopreporodni jezikoslovac koji u svome djelu ujedinjuje rječnik i gramatiku. Knjiga je objavljena u Beču 1803., ali su iz njega poznavanje jezika crpili još dugo; primjerice, tridesetih godina Stanko Vraz piše Gaju kako čita Voltićev rječnik. Naime, do pojave preporodnih rječnika, to je bio jedini praktični rječnik 19. stoljeća. Voltićev je Ričoslovnik, dakle, utjecao na preporodni rad, posebno na preporodne ideje ilirskoga pokreta. Bratulić za nj drži da je „...prije početak nove hrvatske leksikografske tradicije nego završetak stare“.23 Za književni niz Istra kroz stoljeća Bratulić je u četvrtome kolu uredio Hrvatske narodne pjesme Istre i kvarnerskih otoka, koje je priredio Ive Rudan.„Ova je knjiga“, navodi autor Ive Rudan,„nastala iz potrebe da se iskažu po umjetničkim kriterijima najuspjeliji primjeri lirskih i epskih narodnih pjesama koje sadrže pjesničke istine o životu ljudi ovoga podneblja“.24 Josip Bratulić urednik zbirki čakavčića Početci Čakavskoga sabora, rečeno je, izravno su povezani sa Saborom čakavskog pjesništva koji se od 1969. do naših dana održava u Žminju Zad Kaštela, gdje u natjecateljskome duhu nastupaju čakavčići, najmlađi čakavski pjesnici, od Istre do Dalmacije s otocima i drugih mjesta gdje se govori čakavski. Najtrajniji rezultat Sabora čakavskog pjesništva jesu objavljene knjižice odnosno brošure stihova. Prva zbirka dječjega čakavskog stvaralaštva, pod naslovom Čakavčići (1974.), koju je priredio Zvane Črnja, okupila je čakavčiće koji su svoje uratke pročitali 1972. i 1973. Za 23 Josip VOLTIĆ, Bečka pisma. Ričoslovnik, IKS, kolo III., Čakavski sabor (i dr.), Pula (i dr.), 1981., 26. Preveo Mate Maras. 24 Ive RUDAN, Hrvatske narodne pjesme Istre i kvarnerskih otoka, IKS, kolo IV., knj. 21., Čakavski sabor (i dr.), Pula (i dr.), 1983., 186.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=