107 Josip ŠIKLIĆ OGLEDI: akademik JOSIP BRATULIĆ do Roča, prolazio sam bezbroj puta, naravno pješice, kao dječarac. Znao sam svako mjesto, svaki zavoj, svako selo, svaki zid, gotovo svako stablo. Kad je bio zadan zadatak da osmislim Aleju glagoljaša, znao sam da ću surađivati s prof. Želimirom Janešom. Jednog jesenskog nedjeljnog popodneva krenuli smo od Huma prema Roču. Na tom pitomom prostoru mi smo tada vidjeli sve ono što se sada vidi ostvareno. Zaustavljali smo se na pojedinim mjestima, izvikivali što bi tu moglo biti postavljeno i osmišljeno. Onako kao da tu stoji već više od tisuću godina. Vidjeli smo u mašti sve ono što će niknuti u zbilji, na prostoru našeg izvidničkog puta. Od prvotne ideje, dakle, od tih prvotnih zamisli do ostvarenih, postavljenih obilježja ništa nije trebalo mijenjati, trebalo je samo postaviti“11. Josip Bratulić je s akademskim kiparom Želimirom Janešom osmislio osam spomen-obilježja (kasnije je broj narastao na jedanaest), odredio im mjesto, oblik i sadržaj te simboličko značenje. Aleja glagoljaša, osebujno spomen-obilježje posvećeno Ćirilu i Metodu, njihovim učenicima i hrvatskim glagoljašima te glagoljaštvu, između Roča i Huma, ostvareno je u svega nekoliko godina, od 1977. do 1985. godine. Od Stupa Čakavskog sabora, simbola Čakavskoga sabora u obliku glagoljskoga slova S, redaju se obilježja s obiju strana ceste između Roča i Huma – Stol Ćirila i Metodija, Katedra Klimenta Ohridskog, Glagoljski lapidarij, Klanac hrvatskoga Lucidara, Vidikovac Grgura Ninskoga, Uspon Istarskog razvoda, Zid hrvatskih protestanata i heretika, Odmorište žakna Jurja, Spomenik otporu i slobodi – sve do glavnih gradskih vrata Huma. Aleja glagoljaša, jedinstveno spomen-obilježje glagoljašima i glagoljaštvu od Roča do Huma, danas osebujnim„jezikom“ najrječitije svjedoči o bȋti ideje Čakavskoga sabora, kako Bratulić ističe„...bez polemičkog naboja, afirmira ideje Čakavskog sabora“. Josip Bratulić i niz Istra kroz stoljeća Izdavaštvo je među najvažnijim djelatnostima i aktivnostima Čakavskoga sabora, njime ujedno započinje novo razdoblje istarskoga nakladništva. Antologijsko-enciklopedijski niz Istra kroz stoljeća tu ima središnje mjesto. Zamisao o pokretanju Istre kroz stoljeća nastala je nakon predstavljanja Knjige o Istri. Nakon završetka predstavljanja Knjige o Istri g. 1968. po istarskim gradovima, Zvane Črnja predložio je sveobuhvatnu antologiju – hrestomatiju tekstova istarskih, kvarnerskih i riječkih književnika, hrvatskih i talijanskih. Tekstovi su bili doista pri11 Josip BRATULIĆ, Aleja glagoljaša, Znamen – IKD„Juraj Dobrila“ – Katedra Čakavskog sabora, Zagreb – Pazin – Roč, 1994., 18.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=