82 Ogledi: PISAC, DEMOKRACIJA, IDEOLOGIJA Mirko ĆURIĆ pokazuje nam da iza beskrajnih prigovora i bezgraničnog bijesa također leži bijes protiv sudbine, protiv božanske volje koja svjedoči, a možda čak i oprašta svu ovu smrt i ljudsku patnju, i bijes protiv institucija organizirane religije za koje se čini da nisu sigurni kako se nositi s bilo čime od toga. Drugi univerzalni i naizgled nepotaknuti odgovor čovječanstva na pandemiju uvijek je bio stvaranje glasina i širenje lažnih informacija. Tijekom prošlih pandemija glasine su uglavnom bile potaknute dezinformacijama i nemogućnošću sagledavanja potpunije slike.5“ Ovim duljim navodom želi se pokazati kakva je atmosfera koju na otoku zatječu junaci romana (nećemo ih nazvati glavnima jer su svi zapravo epizodisti u kronici mingerskoga prostorvremena, koju pripovijeda Mina Mingerli, povjesničarka i autorica romansirane kronike Noći kuge). Junaci kane otputovati u Kinu, ali ubrzo doznajemo kako im je misija drugačija: sultan Abdul Hamid II. šalje glavnoga epidemiologa Carstva, kemičara Bonkowski-pašu, u pratnji mladoga i uspješnoga liječnika i epidemiologa Nurija, da zaustave kugu koja već hara vilajetom. Mladi liječnik oženjen je sultanijom Pakizom, kćeri sultanova starijega brata Murata V., kojega je padišah držao zatočenog na dvoru. Epidemiolog i sultanija zapravo su sretni, uživaju na medenome mjesecu koji ubrzo prekidaju dramatični događaji započeti ubojstvom glavnoga epidemiologa Bonkowski-paše, Poljaka, koji kao da pripada onima poturčenim (i nikada u potpunosti prihvaćenima) junacima u vojsci Omer-paše Latasa iz nedovršena istoimenog Andrićeva romana. Kugu na Minger donose hadžije iz Meke, što je motiv koji podsjeća na Markovićev film Variola Vera, koji govori o epidemiji velikih boginja u Jugoslaviji, a koju također donosi jedan hadžija, Albanac. Jugoslavenska je epidemija suzbijena brzim i beskompromisnim djelovanjem vlasti, dok je u Abdul Hamidovu carstvu, pa tako i na Mingeru, to nemoguće jer ne postoji zajednička svijest o opasnosti kuge i nužnosti poštovanja epidemioloških mjera, ali više ne postoji ni čvrsta vlast. Carstvo je u krizi, raspada se, kopni, osipa se i mnogi traže svoju prigodu. Tako svatko na otoku Mingeru ima svoje interese, ili pak sitne slabosti zbog kojig se mjere neprestano krše, a epidemija se pogoršava pod blokadom/karantenom koju uvodi međunarodna zajednica. Na otoku su izmiješani Grci i Turci, koji se međusobno optužuju za nastale probleme, a jedan od izlaza iz zapaljive i naizgled nerješive nacionalističke situacije, koju posebno potiču islamski vjerski vođe, postaje stvaranje mingerske nacije, koji proces gotovo slučajno započinje kulaga Kamil, janjičar sa činom bojnika, domaći mingerski sin zaljubljen u lokalnu ljepoticu Zanejbu. Svaki kulagin čin, čak i kada je nevažan ili besmislen, u novoj mingerskoj identitetsko-oblikotvornoj mitologiji postaje važan, simboličan, poticajan, kanoniziran u budućnosti. Onako, otprilike, kako 5 Isto.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=