237 Hrvoje SOMOGYI KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI slavenskog dinara, te pomoć Republike Srbije i SFRJ-a/SRJ-a okupiranim područjima Republike Hrvatske i BiH pod kontrolom pobunjenih Srba, s osvrtom na sažetak Torkildsenova Drugog izvješća. Brekalo jasno ističe da je ova ratna monetarna unija bila druga najveća u Europi nakon Raichsmarke tijekom Trećega Reicha, naglašavajući time specifičnost i rijetko poznatu činjenicu u javnosti. U dvanaestome poglavlju Brekalo se bavi kazneno-pravnim aspektima postojanja tzv. Republike Srpske Krajine, razmatra se kaznena odgovornost osnivača RSK-a prema Krivičnom zakonu SFRJ-a. Istovremeno, istražuje se međunarodni i tuzemni kazneno-pravni okvir ratnih zločina u RSK-u, te se analiziraju amnestija i abolicija u Republici Hrvatskoj. Posebna pozornost posvećena je suđenju u odsutnosti počiniteljima kaznenih djela protiv čovječnosti i međunarodnoga prava. U sljedećem (trinaestome) poglavlju autor objašnjava političku i poslovnu karijeru glavnog i odgovornog utemeljitelja paradržave RSK Slobodana Miloševića, opisujući socijalno podrijetlo obitelji Milošević, ubojstvo svoga političkoga mentora i kuma Ivana Stambolića te naposljetku Miloševićev politički progon i smrt. U četrnaestome poglavlju autor daje pregled ostvarenja punog suvereniteta Republike Hrvatske te donosi izvješće o stanju hrvatske države i nacije u 1997. godini. Petnaesto poglavlje donosi zaključna razmatranja, a prevedeno je na čak pet jezika (engleski, njemački, francuski, ruski i talijanski). Autor zaključuje da je paradržava Republika Srpska Krajina bila federacija s teritorijalnim diskontinuitetom. Ključna obilježja te paradržavne tvorevine uključuju njeno protuustavno stvaranje na okupiranim područjima Republike Hrvatske, nedostatak demokratskog legitimiteta, nepostojanje pravnog kontinuiteta s bilo kojom drugom državom, provedbu etničkoga čišćenja na okupiranim područjima Republike Hrvatske, izravnu financijsku podršku Socijalističke Republike Jugoslavije i Republike Srbije, te konstantnu materijalnu, vojnu i kadrovsku potporu iz Srbije i Crne Gore. Jednako tako, naglašava da nijedna država nikada nije priznala njezino postojanje, niti su joj priznate kvalitete suverene države u skladu s međunarodnim pravom, tj. međunarodnopravnim subjektivitetom. Stoga je tzv. Republika Srpska Krajina, prema autoru, ostala paradržavna tvorevina od samoga početka do prestanka postojanja jer nije ispunila kriterije države definirane u Konvenciji o pravima i dužnostima država, poznatoj kao Montevidejska konvencija. Posljednja poglavlja (od šesnaestoga do devetnaestoga) popisi su priloga, akronima, literature te kazalo osobnih imena. Doista, knjiga pruža vrijedan uvid u kompleksne događaje Hrvatske nedavne prošlosti i posljedice pobune Srba u Hrvatskoj te agresije JNA i Republike Srbije i Crne Gore na Hrvatsku kao i oblikovanje paradržave Republike Srpske Krajine, naglašavajući njezinu narav i negativan utjecaj na hrvatsko društvo, kao i njezin nelegitimni subjektivitet u svjetskim okvirima. Interdisciplinaran pristup ove knjige,
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=