188 (NEO)FAŠIZAM Damir GRUBIŠA – Mirko ŠTIFANIĆ Zanimljiv doprinos tome što su fašizam i antifašizam danas dao je Giordano Ruini. On smatra da se fašizam može pronaći svugdje, ponekad i kod onih koji se izjašnjavaju kao antifašisti. Morate biti oprezni s riječima. Nije dovoljno sebe proglasiti antifašistom. Mnogi se ljudi u Italiji boje i ne znaju. Ne poznaju noviju povijest, boje se imaginarnih neprijatelja i puštaju da ih pljačkaju i vrijeđaju oni koje smatraju prijateljima. Dopuštaju se prevariti lažnim informacijama, imaju lažnu percepciju stvarnosti. Niti jedan talijanski ratni zločinac nije predan jugoslavenskim pravosudnim vlastima Što se tiče Jugoslavije, Kraljević navodi da je ona ...u travnju 1945. godine od Glavnog stožera savezničkih snaga u Italiji zatražila dozvolu ulaska u Italiju, kako bi istražila zločine koje su počinili njezini građani i pripadnici okupatorske vojske tijekom rata u Jugoslaviji. Međutim, u konačnici, niti jedan talijanski ratni zločinac nije predan jugoslavenskom pravosuđu. Autor piše, primjerice, o preko stotinu internacijskih logora raštrkanih od otoka Ugljana, Molata i Raba do Gonarsa u Furlaniji, u kojima su zatvorenici mučeni i ubijani. Unatoč takvim i brojnim drugim zločinima ...više od 300 pripadnika vojske Mussolinijeve Socijalne Republike (fašista pod zapovjedništvom nacista), nakon donošenja zakona o Danu sjećanja na fojbe i egzodus (2004.), primilo je od talijanske države visoka odličja. Takav pristup fašizmu danas ne može ostati bez teških posljedica za razvoj demokracije, izgradnje nacionalnog identiteta, odnosa sa susjedima, na odgoj mlade generacije... U mitovima Talijana, piše Kraljević, opisani su kao najbolji ljudi koji koloniziraju ponajprije zbog „dobrog temperamenta i karaktera“ itd. Navodi i brojne mitove o Mussoliniju. Također navodi da je „Jugoslavija predstavljala glavni strateški cilj ne samo fašističke Italije, već i talijanskog nacionalizma uopće“. Put prema rehabilitaciji fašizma Drago Kraljević citira talijanske znanstvene izvore koji potvrđuju činjenicu da Italija nije bila osuđena za svoje ratne zločine, iako je pripadala trostranom paktu Berlin – Tokio – Rim, a kao problem ističe se i to što u Italiji nije bilo „talijanskog Nürnberga“. U biti, bio je to put prema rehabilitaciji fašizma. U poglavlju o antislavenskom fašizmu Kraljević ističe: „Da bismo mogli bolje shvatili mit o fojbama, Zakon o danu sjećanja, prikrivanje fašističkih zločina itd., dobro je pogledati što je o tome S. Bartolini napisao u knjizi Il fascismo antislavo e la snazionalizzazione: cultura, ideologia e politica“. U njoj je istaknuto da bez sveobuhvatnog pristupa „slavenskom pitanju“ nije moguće razumjeti ni upornost današnje
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=