67 Bruno DOBRIĆ PULA KAO IZGUBLJENI ZAVIČAJ ništva – prvenstveno talijansko liberalno građanstvo – smatrao ih je pripadnicima austronjemačke enklave u talijanskoj Puli. Jaro Zeman pripadao je drugomu naraštaju austronjemačkih doseljenika u Pulu, čiji su očevi bili pripadnici c. i kr. Mornarice. Taj je naraštaj rođen i školovan u Puli (u Mornaričkoj pučkoj školi, a nakon toga u njemačkoj gimnaziji ili u realki) i odrastao u višenacionalnoj sredini koja je bila presudno obilježena Mornaricom. Mnogi od njih nastavljali su obiteljsku tradiciju časničke službe u Mornarici ili su se zapošljavali u njezinim ustanovama41, a mnogima su roditelji ovdje izgradili kuće (najčešće su to bile obiteljske vile)42. Stoga je sve više pripadnika toga naraštaja ovaj grad počelo osjećati svojim zavičajem. Za Zemana je Pula bila„(...) zavičaj, u kojemu (je) odrastao, a ne tek prigodno boravište“. Godine 1886. – trideset godina poslije izgradnje pulskoga Pomorskog arsenala, nakon čega je započelo naglo doseljavanje službenikā, radnikā i drugih pripadnika Mornarice – c. i kr. Mornarica je u Puli objavila anonimnu studiju Pola, seine Vergangenheit, Gegenwart und Zukunft43 u kojoj se navodi da „(...) sve više pripadnika Mornarice kupuje zemljište za gradnju kuća s namjerom (da) se ovdje stalno nastane sa svojim obiteljima. U mjeri u kojoj kod njih raste osjećaj da je Pula njihov dom, ujedno raste i njihov interes za napredak grada, čime se briše jednostrano kolonističko stajalište i time se skupina pripadnika Mornarice približava građanskoj skupini. Zapravo bi naraštaj koji tek izrasta, koji nije poznavao staru Pulu, nego se čvrsto drži današnjih odnosa kao čvrsto zadanih i obrazuje se pod njihovim utjecajem, trebao iznaći siguran put stapanja, čime će se izbrisati granične crte među pojedinim skupinama“44. Svjetski rat, koji je izbio gotovo tri desetljeća nakon objavljivanja navedene mornaričke studije, raspršio je očekivanja da će se Zemanov naraštaj austronjemačkoga stanovništva u gradu sjediniti s pripadnicima talijanske i hrvatske etničke skupine, kao što se to dijelom bilo dogodilo u pojedinim većim gradovima Monarhije. * * * Poslije ulaska Italije u Prvi svjetski rat 1915., naredbom je vojnih vlasti civilno stanovništvo iz širega područja ratne luke evakuirano iz grada45. Jaro se s majkom i 41 J. Zeman pripadnik je naraštaja koji je sudjelovao u dvama svjetskim ratovima, pa su pojedini njegovi pulski vršnjaci poginuli u ratu. 42 Austrijske vile danas su jedno od osebujnih graditeljskih obilježja pulskih četvrti Veruda, Vidikovac i Stoja. Usp. Rubbi, 1996., Perović, 2010. 43 Autor knjige pulski je mornarički hidrograf Anton Gareis, a izdavač je c. i kr. Mornarica u Puli. 44 Gareis, 66-67. Usp. Dobrić, 2016.: 54-60. 45 U ratu je bila uobičajena evakuacija širega područja ratnih luka.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=