226 KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI Biserka GOLEŠ GLASNOVIĆ jeni u ljudskim odnosima. Dakle motar je dovoljan da se Medeja sažali nad svojim suprugom, a pjesnički iskaz otplovi: ...I moj duh je već za kormilom / širim jedra / Jasno se čuje njihov šum / Boris Kastel piše da su skrojena od stolnjaka / s Tajne večere. U interpretaciji botaničkog svijeta u poeziji Mirjane Mrkela valja se zadržati i na temi ruže, jednog od najomiljenijih motiva klasične književnosti. Kompoziciju o ruži (kao i sve ostale u zbirci, osim posljednjeg ciklusa Tropjesme) čine dva dijela, kratki prozni zapis o najavljenoj temi koja je dosljedno dio biljnoga svijeta i pjesme u slobodnom stihu. Pjesme su duže forme kratkih stihova nepodijeljene u strofe. Time se postiže grafička izduljenost sugerirajući različit diskurs u odnosu na „proširenost“ uvodnoga proznog teksta. Bi li ruža jednako mirisala i da se drukčije zove ili ima li ruža trnje ili trnje ružu, pitanja su s kojima se suočavam čitajući Mrkelinu ružu. U uvodnoj kratkoj priči o ruži i vjetrovima Mrkela upravo upozorava na to da ruža ima trnje, čime će završiti pjesmu posvećenu ruži. Pjesnički je iskaz u 1. osobi jednine epski intoniran, ali će nam i na lirski način prikazati rajski ružičnjak u kojem je putovođa dragoj njezin dragi. Njihovo spokojstvo neće narušiti ni spoznaja kako su ruže pune trnja – i u savršenom ružičnjaku. Poetika Mirjane Mrkela istodobno je alogična (u nadrealističkom govoru) i logična (u epskom govoru u kojem se nazire fabula i ostvaruju dijalozi). Obični odnosi iz stvarnosti pojave se u bajkovitom surječju ili se mitski odnosi pojave u zbilji, anonimni likovi postanu važni, a slavni se demitiziraju. S neobičnom formom proznopoetskih zapisa u zbirci Botanika i tropjesma, listom ljubavnih tema, usklađen je i stilski izbor. Ljubavna okupacija ostvarena uz pomoć slikovitih i raznolikih biljnih izbora prikazana je na klasičan nadrealistički način u kojem je moguće spojiti nespojivo, kao i na vrlo izravan i konkretan način u kojem se razgovorni jezik rabi kako se ne bi posve izgubila povezanost s uobičajenim poretkom stvari. Tropjesma kao druga cjelina zbirke svojevrsni je poetski i poetički zaključak ostvaren u trima pjesmama Prije jutra, Euritam i Rađam te. U strukturi zbirke nedosljedan, ali kao dodatak dobrodošao pleonazam u potvrdi autoričine poetike koja se gradi, koja traži obrasce, ne definira se, koja nije u jednoj dimenziji i koja se ne troši već se hrani. Nekada je u svijetu koji je jamčio sretnu budućnost bilo hrabro i provokativno tražiti svoje pravo na nesreću. Stoga nam se danas u svijetu u koji se vratila tragedija autoričino pravo na sreću može učiniti jednako hrabrim i provokativnim. I da ne znamo kako je Mirjana Mrkela vrlo uspješna književnica za djecu, mogli bismo iz pjesničke zbirke Botanika i tropjesma naslutiti čežnju pa i vjerovanje u postojanje zlatnoga doba, umjetničkog svijeta jednako neograničenog pa i ograničenog recepcijom svojih čitatelja. Autoričin uvid i poznavanje književnosti, mitologije i botanike samo naizgled njezinu zbirku usmjeravaju odraslom obrazovanome
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=