Nova Istra

209 Elvis ORBANIĆ KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI vatskome tekstu. Na kraju knjige objavljeno je onomastičko i zasebno toponoma- stičko kazalo. Posebno valja pohvaliti uvrštenje analitičkoga indeksa, tj. kazala stvari, koji je povjesničarima od izrazite pomoći. Tu se još nižu Pogovor iz pera prof. dr. sc. Josipa Vrandečića, preslika Životopisa ispisanoga na strojopisu, što je djelo samog autora iz 1958.; In memoriam koji potpisuje najpozvaniji autor kad su u pitanju hr- vatski tragovi u Veneciji, a to je dr. sc. Lovorka Čoralić. I, na koncu, podastrt je popis slika te ispravci onomastičkoga kazala. Sav taj obavijesni aparat pomaže istraživaču u pretraživanju sadržaja dokumenata koji su obrađeni u knjizi i omogućuje lagan pri- stup izvornu gradivu za obradbu toga nadasve značajnoga dijela hrvatske pomorske djelatnosti. O znanstvenoj vrijednosti ovoga djela svjedoče imena u impresumu za- pisana kao njegovi ocjenjivači: prof. dr. sc. Stjepan Ćosić i prof. dr. sc. Josp Vrandečić. Ovo je, kako je već napisano, treći svezak pomorskih regesta. Prva dva objavlje- na su još za autorova života, u Padovi, 1985. i 1993. godine. Oba je sveska potpisala naklada Centro di studi storici Croati . Riječ je o udruzi koju je sam dr. sc. Čolak osno- vao kao istraživački centar za proučavanje hrvatske povijesti i objavljivanje arhivskih vrela. Njegova je želja bila da sjedište centra bude u Veneciji jer je ona pravi rudnik zlata za naše povjesničare. No, zbog praktičnih razloga izabrao je Padovu. Prvi sve- zak Hrvatskih pomorskih regesta objedinjuje 4.890 dokumenata prikupljenih u dva- ma državnim arhivima, u Veneciji i Fanu. U drugome svesku donosi njih 6.891 iz venecijanskog arhiva te onoga u Anconi. Treći svezak donosi 3.927 regesta, kraćih sažetaka od oko tri rečenice. Kako i priliči, svaka regesta sadrži nadnevak nastanka dokumenta, mjesto nastanka, potom slijedi sadržaj na talijanskome jeziku. Na kra- ju je kraćenica mjesta pohrane dotičnoga dokumenta, što ga čini lako pretraživim. Imena i prezimena priređivač donosi u suvremenoj hrvatskoj grafiji, tako da izvor- ni oblik prezimena često dopisuje u zagradi, ostavljajući budućim interpretatorima mogućnost drugačijega čitanja. Dao sam si malo truda pa sam pretražio dokumente u kojima se spominje po- jam Istra. U ovoj zbirci ima ih 42. Složit ćete se – razmjerno malo, no u tih gotovo 4.000 regesta navoda istarskih gradova i ostalih mjesta ima napretek. Tako se Ro- vinj spominje na oko 380 mjesta, što je višestruko više od, primjerice, Splita koji se bilježi svega 60-ak puta! Slijedi po brojnosti navoda Piran 45, Poreč 40, Kopar 22, Fažana 21, Plomin 16, Lovran 14, Izola 12, dok Vrsar, Labin, Kršan, Novigrad i Br- seč imaju ispod deset navoda. Kao zanimljivost valja izdvojiti da je Pula spomenuta samo jednom baš kao i Pazin o kojemu je riječ u dokumentu vezanom za trgovinu s austrijskom Istrom. Temeljem iznesenih podataka dakako da ne možemo donositi dalekosežnije zaključke, jer je autor istraživanje ograničio na navedene fondove, ali su i ove informacije više nego pobudne. Slično kao i u prijašnjim objavljenim sves- cima, donosi se mnoštvo podataka vezanih uz pomorsku trgovinu kao važan vid