Nova Istra

208 KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI Elvis ORBANIĆ ne Šime Ljubića, još jednoga vrsnog poznavatelja povijesti „Serenissime“ i njezinih odjeka na jadranskoj istočnoj obali. Prešavši iz Arhiva u Institut JAZU, gdje je radio do 1965. godine, postao je začetnikom hrvatske trgovačke pomorske povijesti te je i dan danas njen najjači predstavnik (iz pogovora J. Vrandečića). Njegov prvi objavljen rad oslonjen na arhivska proučavanja bila je studija Na- cionalni i socijalni karakter stanovništva Zadra i okolice u prošlosti ( Zadarska revi- ja , III/1954., br. 4, str. 350-361). U to vrijeme stvorit će se Čolakova poveznica s Istrom, pisanjem doktorata na temu trgovačkoga pomorstva zadarske komune u 18. st. Naime, mentorom mu je bio Mijo Mirković, profesor na Ekonomskom fakulte- tu u Zagrebu. Sredinom 1965. seli se u Zagreb i zapošljava u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske gdje ostaje nešto manje od godine dana jer će zbog po- litičkoga djelovanja nepoćudnoga jugoslavenskim vlastima emigrirati u Italiju. Osta- tak života provest će u Padovi, tome osobitom obiteljskome toposu Čolakovih tije- kom nekoliko desetljeća, gdje će predavati povijest i filozofiju u biskupijskoj gimna- ziji. Tamo će biti angažiran među našim iseljeništvom sudjelujući u raspravama o budućnosti Hrvatske o čemu svjedoči nekoliko njegovih knjiga. Premda najveći dio radnoga vijeka nije bio zaposlenikom znanstvene ustanove, Čolak je objavio preko 50 izvornih znanstvenih radova u nizu časopisa poput Radova Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Zadru , Anala Historijskoga instituta JAZU u Dubrovniku , Pomor- skoga zbornika te talijanskoga časopisa Archivio veneto . Vratimo se knjizi. Iz popisa istraživanoga gradiva saznajemo da je autor za potre- be nastanka ove knjige istraživao u dvije talijanske arhivske ustanove i to u: Archivio di Stato di Venezia / Mletački državni arhiv (fondovi: Cinque Savi alla Mercanzia, Lettere dei Consoli, Scuola di S. Niccolo› dei Marinari, Ruoli Bastimenti te Scuole Piccole e Suffragi) i u Archivio di Stato di Ancona / Državni arhiv u Anconi (fon- dovi: Archivio del Comune di Ancona, Entrata dell›Arco di Traiano). Sudeći već po naslovima, jednome početniku istraživaču zasigurno ne bi palo na pamet tražiti u ovim fondovima išta povezivoga s hrvatskom prošlošću. No, izvrstan poznavatelj arhiva kakav je bio prof. Čolak tijekom višedesetljetna uporna i brižljiva rada otkri- vao je vrlo rječita svjedočanstva istočnojadranske povijesti i u arhivskim kutijama navedenih fondova. Premda u dvojezičnome talijansko-hrvatskom predgovoru nisu naznačeni kriteriji prema kojima je obavljen izbor gradiva, očito je da su objavljena regesta za sve dokumente što odražavaju povijest hrvatskoga pomorstva iz naznače- nih fondova. Osim spomenutoga popisa istraživanoga gradiva, hvalevrijednu pomoć čitatelju, tj. korisniku ovoga, arhivistički možemo kazati,„obavijesnoga pomagala“ pružaju popisi toponima na talijanskom, hrvatskome i albanskom jeziku. Za Tali- jane negovornike hrvatskoga i albanskoga jezika tu su i upute o izgovoru hrvatskih i albanskih imena. Nadalje, objavljen je popis kratica koje se rabe u talijanskom i hr-