Nova Istra

205 Vlasta MARKASOVIĆ KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI oslikavali Đakovačku katedralu. Glede utjecaja na „nazarence“, među komentatori- ma njihovih djela uvriježeno je mišljenje da je na njih utjecalo slikarstvo 15./16. st., koji stav zastupa i sam Strossmayer. Dragan Damjanović uočava i utjecaj slikarstva 19. st. Ćurić donekle polemizira s njima smatrajući fresku Ludovica Seitza izvor- nim djelom. Međutim, ni Ćurić ne odriče određene likovne utjecaje koje pronalazi u posebnome osvjetljenju Isusa, uspoređujući ga npr. s onim na Correggiovim i de La Tourovim slikama. Takvo prikazivanje Isusa kao izvora svjetla Ćurić objašnjava utjecajem mističarke Brigite Švedske na slikare. Ususret neointerpretaciji Seitzove slike, Ćurić će fresku usporediti s djelom Gu- ida Renija, za kojega tvrdi da je više utjecao na „nazarence“ negoli Rafael, a također smatra da je nazočan utjecaj Giorgia Vasarija, posredstvom Renija, što dokazuje motivom košare s jajima koju donosi pastir. Ovaj je motiv objašnjen i s obzirom na simboliku „majčinoga tijela“ koju ima košara te simboliku jajeta, što predstavlja ro- đenje u arhetipskome sloju. Ćurić suvereno dokazuje da je Seitz poznavao dvije Renijeve slike naslovljene Po- klonstvo pastira iz 17. st. te da je Reni na nj utjecao više no Correggio. Na taj su na- čin postavljeni temelji nove interpretacije Seitzove freske, koja se odsad više ne može promatrati samo kao nadgradnja renesansne interpretacije božićne teme . U poglavlju Seitzovo „Rođenje Isusovo“ remek-djelo ili precijenjena freska u Stro- ssmayerovoj katedrali Ćurić se osvrnuo na recepciju slike od njezina nastanka do da- nas. Pozivajući se na studiju Dragana Damjanovića Umjetničko blago Strossmayerove katedrale u Đakovu , Ćurić će informirati o promjeni percepcije umjetničkoga blaga katedrale, od hvalospjeva do negativnih stavova. Raznoliku valorizaciju smatra po- ticajem novim pristupima smatrajući da se freskama treba posvetiti pojedinačno, što je razuman i opravdan pristup. Svaku đakovačku umjetninu treba promatrati kao zasebno ostvarenje, posebno je vrednovati i interpretirati. U prilog uvidu u povijesnu percepciju Ćurić izdvaja i komentira mišljenja bisku- pa J. J. Strossmayera, Izidora Kršnjavoga, Franje Markovića, Milka Cepelića i An- tuna Jarma. U svakom navedenom pogledu na Seitzovu fresku Porođenje Isusovo Ćurić naglašava individualan stav prema umjetninama Đakovačke katedrale i, po- sebice, prema navedenoj slici. Za biskupa Strossmayera ustvrđuje kako je općenito bio sklon umjetninama s božićnom tematikom , za Kršnjavoga da je ovu fresku sma- trao najboljom u katedrali te ju je uspoređivao s Correggiovim radom, što je učinio i Franjo Marković. Cepelić ju je također izdvojio kao najznamenitiju sliku katedra- le, a Antun Jarm se, uz pozitivnu ocjenu, zanimao za njezine teološke vrijednosti. Završni dio monografije donosi upravo tekstove navedenih pisaca o freski, koji su popraćeni reprodukcijama izdvojenih motiva slike, o kojim motivima autori podrob- nije pišu. Vrijednost i originalnost ove „male“ monografije jest i u brojnim reproduk-