Nova Istra

197 Željka LOVRENČIĆ KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI dernističko čitanje“, uspoređuje romane Isušena kaljuža Janka Polića Kamova i Ispo- vijed isuvišna čovjeka Tomislava Marijana Bilosnića, zaključujući da su „I Kamov i Bilosnić u svojim romanima iznijeli pejzaže svoje duše i svoga vremena, i bez okoli- šanja ih podastrli okolini. Kamov je kriknuo jer za Ljepotu u njegovu vremenu više nije bilo mjesta, a Bilosnić je kriknuo jer je hrvatska književnost ponovno zašutjela. Janko Polić Kamov i Tomislav Marijan Bilosnić književnost su pretvorili u prostore svoga buntovnog duha i žestokog mentaliteta izraslog u drevnosti mediteranske ci- vilizacije koja nikada nije bila spremna na šutnju“ (str. 145). U drugoj, također vrlo stručnoj i utemeljenoj, studiji autorica govori o Bilosniće- vu ratnom romanu Listopad u kojemu opisuje stradanja svoga voljenog grada Za- dra i njegovih stanovnika koji su ga branili od srpske agresije. Osim glavnoga juna- ka, posebnu pozornost privlači lik mačka Greya koji je, autoričinim riječima,„jedini imenovan lik romana, pa autor takvim književnim postupkom naglašava da u ratu ljudi gube identitet čovječnosti“ te da je „susret s mačkom zapravo susret sa samim sobom...“ (str. 159). U prva smo, dakle, tri poglavlja upoznali Bilosnića kao vrsnoga pjesnika i izvr- snoga prozaika, ali on nije samo to. Našega „renesansnog“ autora silno zanima po- vijest, osobito ona vezana uz njegov rodni kraj. Feljtone koji obrađuju povijest grada Zadra objavio je u knjizi Gledajte tamo ovaj grad (2005.) u kojoj opisuje križarsko i mletačko osvajanje Zadra u dvanaestome stoljeću. Prije ovoga djela, objavio je knji- gu Polifem iz Manite peći (2004.) u kojoj se, pak, bavi problematikom Velebita koji je za nj, prema autorici, ali ne samo njoj,„hrvatska mitska planina“ (str. 178). Knjigu su recenzirali ugledni zadarski arheolozi dr. Ivo Fadić i prof. Radomir Jurić, što ta- kođer potvrđuje Bilosnićev znalački pristup tematici. U trilogiji koju čine djela Stara Liburnija , V Hrvateh i Hrvatski knezovi i kraljevi , objavljenoj 2007., a koja obuhvaća povjesnice vezane uz Ravne kotare, Bilosnić na gotovo tisuću stranica govori o hrvatskoj povijesti, podrijetlu Hrvata, o prvoj hrvat- skoj biskupiji, hrvatskim kraljevima i njihovim sudbinama... Među Bilosnićeve knjige povjesnicā pripada i ona naslovljena Kožino (2008.) u kojoj autor na temelju studiozna proučavanja dokumenata i kronika otkriva povijest mjesta Kožina, život njegovih ljudi, njihovu mitologiju i običaje. Peto je poglavlje monografije posvećeno Bilosniću slikaru, a sadrži dva teksta – Filozofija maske (Mali portreti i autoportreti, monotipije) te Korjenito novo osjećanje slobode (Pollockova svjetlost, ulja, 2003.) u kojemu se Bilosnića slikara uspoređuje s Jacksonom Pollockom i ističe značaj njegove slikarske faze u kojoj prevladava crve- na boja. Tu boju autorica povezuje s „rođenjem, krvlju i samim životom“ (str. 208). Osim što saznajemo važne podatke o slikarskoj djelatnosti i vještini Bilosnićevoj, ov-