Nova Istra

187 ROMAN O OCU Adam RAJZL: Martin Tišljer , Alfa d.d. i Ogranak Matice hrvatske u Đakovu, Zagreb – Đakovo, 2018., 171 str. Adam Rajzl u književnosti se javio kao pripadnik naraštaja nadarenih slavonskih pisaca okupljenih oko edicije Vrbaci u kojoj su prve retke, najčešće stihove, osim Rajzla, objavili Stjepan Čuić, Drago Kekanović, Drago Hedl, Ivica Vrkić… Nevelika pjesnička zbirka Odavde do obale (1974.) ukazala je na književni po- tencijal mladoga pjesnika, ali, ipak, početni pjesnički uspjesi nisu urodili velikom produkcijom: Rajzl se zapošljava kao profesionalni novinar i urednik Radio Đa- kova i Đakovačkoga lista , tako da ga svakodnevni posao odvlači od književnosti. Povremeno se javlja pričama i pjesmama za djecu u Radosti , Simbu , Modroj lasti i drugim časopisima, a 1983. objavljuje zbirku priča za djecu Topot bijesnih konja . Ovdje se prvi put pojavljuje temeljni toponim Rajzlova stvaralaštva: rodno selo Dragotin, te upoznajemo likove koji će ga pratiti kroz cijeli njegov opus, a među njima posebno mjesto imao je lik Martina Tišljera – koji je alter ego njegova oca, a tako je i u njegovu novom romanu naslovljenom upravo Martin Tišljer , objavljenom u sunakladništvu „Alfe“ iz Zagreba i đakovačkoga Ogranka Matice hrvatske. Do 2008. Rajzla se uglavnom nazivalo „piscem za djecu“ jer je u međuvremenu objavio i zbirku pjesma za djecu Ljubav pod kišobranom , da bi nizom romana, započetim romanesknim hitom Zvonik Eve Šimunove (2009.), pokazao nove autorske dimenzije, spisateljsku zrelost, majstorstvo u slaganju pripovjednih situacija i oblikovanju likova, koje crpi iz rodnoga kraja, malenoga Dragotina kod Đakova. Zvonik Eve Šimunove dobio je dva nastavka: Sjene na mjesečini (2011.) i Mornare- vu ženu (2016.), u kojima autor nije pokazao samo iznimnu spisateljsku vještinu već je oslikao nemirna vremena hrvatske novije povijesti, napose razdoblje između pe- desetih godina XX. stoljeća i Domovinskoga rata. Nakon iznimno čitane i hvaljene Mirko ĆURIĆ ,