Nova Istra

161 Blaženka MARTINOVIĆ PRILOZI O ZAVIČAJU Travanj je, cvijeće se bujno rascvjetalo, i ono cvijeće u Medulinu o kojemu je pisao u oproštaju od supruge Đurđe, i ono u Pakovu Selu o čijoj je prirodi pisao u smi- raj života, a kažu da je i Slavonija okupana zelenim i cvjetnim livadama, kao i lje- ti 1960-ih godina kad se naš profesor ondje oženio. ** 2Procvjetala je i magnolija jezika u 20. st., s naglaskom na stanje u Istri. Uz njegovu pomoć i mentorstvo stručno su i znanstveno napredovali brojni studenti, doktorandi i suradnici. Na fakultetu u Puli, uz temeljnu, nastavnu djelatnost, imao niz vodećih funkcija: bio je prodekan za nastavu od 1984. do 1988., zatim prodekan za znanost od 1988. do 1990., dekan od 1994. do 1998., privremeni pročelnik Odjela za humanističke znanosti 2007. te pročelnik Odsjeka za kroatistiku sve do odlaska u mirovinu. Godine 1994. na tadašnjemu Pedagoškom fakultetu ustanovljen je studij kroatistike i ta je godina predstavljala važnu prekretnicu u razvoju visokoškolskoga obrazovanja u Puli, čemu je uvelike pridonio upravo profesor Zoričić. Izvan institucije posebice je zapaženo njegovo članstvo u Vijeću za normu hrvatskoga stan- dardnoga jezika, od 2005., koje je utemeljilo tadašnje Ministarstvo znanosti te u Znanstvenome povjerenstvu Nacionalne zaklade za znanost. Bio je i predsjednikomVijeća za knjigu Grada Pule u više navrata. Od obnove Matice hrvatske u Puli sudjelovao je u radu njezina odbora te je na njegov poticaj obnovljen rad Hrvatskoga filološkoga društva. Utemeljitelj je i do 1998. bio je glavnim urednikom nakladničkih knjižica Priručnici i Posebna izdanja Pedagoškoga fakulteta u Puli. Kao znanstvenik prof. Zoričić bio je glavni suradnik na više znanstvenih projekata MZOS-a, a od 2003. bio je glavni istraživač na projektu Hrvatsko standardno naglašavanje u teoriji i praksi . Objavio je pet knjiga i više desetaka znanstvenih i stručnih radova u brojnim časopisima i zbornicima. Dva su glavna područja njegova znanstvenog i stručnog rada: normativna akcento- logija i promicanje hrvatskoga jezika i jezične kulture. Prvomu pripadaju knjige Naglasni odnosi i norma (1990.), Naglasak pridjeva u hrvatskome književnom jeziku (1998.) te je suautor knjige (uz S. Vukušića i M. Grasselli Vukušić) pod naslov Naglasak u hrvatskome književnom jeziku (2007.), poznate i kao 4. svezak Akademijine gramatike , opsežnoga i temeljnoga djela hrvatske normativne akcentologije. Drugo područje njegova zanimanja čine knjige Hrvatski u praksi (1998.) i Tragom jezičnih ne- doumica (2004.) te brojni prilozi u različitim javnim priopćajnim sredstvima. U posebnoj rubrici Bilješke o jezičnoj kulturi u„Glasu Istre“ i u„Vjesnikovu“ Jezičnom savjetniku objavio je preko 170 članaka o različitim gramatičkim i pravopisnim pitanjima hrvatskoga jezika. Na Radiopostaji Pula snimio je 80-ak emisija pod skupnim naslovom Hrvatski na našem radiju . U povodu 75 godina života i 50 godina pedagoškoga i znanstvenoga rada profesora Zoričića Odsjek za kroatistiku u Puli, u čast i zahvalu, posvetio mu je 9. broj časopisa Tabula (2011.). ** U Novoj Istri br. 1/2018. (str. 8-14) objavili smo sjećanje na prof. Zoričića iz pera akademika Gorana Filipija. Ovaj je tekst još jedno osobno viđenje iz neposrednoga suradničkog i kolegi- jalnog kuta, a „nastavlja se“ kratkom Zoričićevom prozom iz nemale mu ostavštine. Tekstove memoarskoga i proznog žanra profesor za života nije objavljivao. Još jednu činjenicu treba podvući, a ta je da su kolege Katedru za jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli nazvali njegovim imenom: Katedra za jezik„Ivan Zoričić“. Podsjetimo i na to da se Katedra za metodiku hrvatskoga jezika zove imenomTone Peruška, utemeljitelja nekadašnje Pedagoške akademije kao stvarne jezgre današnjega Sveučilišta.