Nova Istra

124 NOVI PRIJEVOD Milan SOKLIĆ ono doba postizali astronomske naklade. Osobito utjecajan bio je spomenuti roman Hilligenlei (Sveta zemlja) u kojemu protestantski pastor Frenssen u jednome poglav- lju otvara vrata slobodnoj ljubavi. To je potaknulo filozofa Friedricha Paulsena da u travnju 1906. u bečkome listu Neue Freie Presse oštro napadne seksualni moral u spomenutu romanu, a diskusiju je potom komentirao i Karl Kraus. Inače, Frenssen je nakon Prvoga svjetskog rata pristupio nacionalsocijalistima te je nakon dolaska Hitlera na vlast spadao među vodeće režimske autore nacističke Njemačke. Danas je gotovo zaboravljen. Krausovu kritiku kršćanskoga seksualnog morala gotovo programski izlaže sati- rični esej Kineski zid koji je Kraus pročitao u Puli. Povod za nastanak teksta bio je zločin koji se u lipnju 1909. odigrao u kineskoj četvrti New Yorka. Ubijena je dva- desetogodišnja bijela misionarka, podrijetlom iz visokoga društva, po imenu Elsie Siegl. Istraga je utvrdila da je mlada žena bila ljubavnicom kineskoga konobara koji je prihvatio kršćanstvo, a imao je seksualne odnose i s nizom drugih bijelih žena iz otmjenih krugova. Bijele su žene svakodnevno posjećivale izvjesnu praonicu rublja u njujorškom Chinatownu i erotskom razonodom liječile „dosadu svoga dana“. Otkriće niza tajnih seksualnih sastanaka bjelkinja s muškarcima žute rase potaknuo je Kra- usa na – danas ne baš uvjerljivu – predodžbu o navodno neiscrpnome seksualnom kapacitetu kineskih ljubavnika. Valu žutih muškaraca satiričar pridaje ulogu „cuna- mija“ koji će srušiti europski moralni „kineski zid“. Kraus pod tim shvaća zid zasno- van na pojmu grijeha i stigmatiziranju tjelesnoga užitka, koji je kršćanstvo podiglo oko ženine prirode nastojeći obuzdati njezino slobodno seksualno manifestiranje. Tako se u okovima koje je kršćanski moral nametnuo spolnosti ponavlja širi onto- loški obrazac odnosa europske civilizacije prema prirodi koja se shvaća isključivo kao predmet podložan tehnici i gospodarenju. Esej otvara i temu homoseksualizma koji je u Kini u ono doba bio vrlo rasprostranjen. Kinesku homoseksualnost Kraus sma- tra oblikom ljubavi prema ženi i zbog toga prirodnom (jer Kinez u takvome odnosu i u muškarcu traži ženu), za razliku od kršćanske homoseksualnosti koja je perver- zna jer joj je cilj muškarac. Neki autori smatraju da su teze ovoga eseja utjecale na nastanak Marcuseovih stavova u djelu Eros i civilizacija . Krausov odnos prema ženama u mnogome je blizak Nietzscheovu. Kraus se pro- tivi pokretu emancipacije žena: njemački muškarci griješe u tome što sa ženama dis- kutiraju o filozofskim pitanjima umjesto da ih tjelesno zadovoljavaju, jer ženino se biće prvenstveno određuje seksualnim užitkom. Ženin kapacitet spolnoga zadovo- ljenja daleko nadmašuje muškarčeve mogućnosti. Kraus duboko suosjeća sa svakom ženom kojoj je uskraćeno seksualno ispunjenje, a posebno s onima koje „venu“ u bra- kovima sklopljenim iz materijalnih razloga. Nije prijatelj ženā onaj koji ih shvaća kao